Srijeda, 7 oktobra 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Predsjednik Tribunala Theodor Meron prijevremeno puštanje odobrio je s 31. decembrom 2012.

“Smatram da su ograničeni pokazatelji Radićeve rehabilitacije… Na strani njegovog zahtjeva za prijevremeno puštanje je činjenica da je 9. avgusta 2011. odslužio dvije trećine kazne”, navedeno je u odluci donesenoj 9. januara.

Meron je napomenuo da se odsluženjem dvije trećine kazne samo stiče mogućnost a ne obaveza prijevremenog puštanja, te da Radićev zahtjev nije trebalo ranije odobriti.

U svojoj odluci predsjednik Tribunala se osvrnuo na zaključke Pretresnog vijeća, koje je konstatovalo da je Radić od maja do avgusta 1992. godine, kao vođa smjene straže u Omarskoj, “imao značajnu ulogu u funkcionisanju logora”.

“Čuvari u njegovoj smjeni bili su izuzetno brutalni i on je imao ulogu u orkestriranju tih zloupotreba, a takođe je lično počinio seksualno nasilje nad ženskim zatočenicima”, navodi se u presudi Radiću.

Radić, koji je služio kaznu u Francuskoj, u svom zahtjevu je naveo da se dobro ponašao i da protiv njega nije bio vođen nijedan disciplinski postupak, te da je uspješno rehabilitovan kako bi ponovo počeo život izvan zatvora.

Vlasti Francuske su u dopisu Tribunalu navele da Radić nije uložio napor da se reintegriše u zatvoru, jer nije učestvovao u profesionalnim ili obrazovnim aktivnostima, kao ni u učenju francuskog, što je otežavalo komunikaciju s njim.

Radićev advokat je naveo da je rehabilitacija bila otežana zbog toga što je služio kaznu u drugačijoj jezičkoj i kulturnoj sredini, kao i da mu njegovo obrazovanje i prethodno životno iskustvo nisu omogućili da se nosi s tom situacijom.

Radića su pripadnici SFOR-a uhapsili 1998. godine, a u kaznu mu je uračunato vrijeme provedeno u pritvoru – od hapšenja do okončanja sudskog postupka 2005.

Za zločine u prijedorskim logorima Omarska, Keraterm i Trnopolje, Radiću je suđeno sa još četvoricom optuženih.

Dragoljub Prcać, Milojica Kos i Miroslav Kvočka, koji su bili osuđeni na kazne između pet i sedam godina zatvora, pušteni su na slobodu, dok se Zoran Žigić nalazi na izdržavanju 25-godišnje kazne zatvora.

Najčitanije
Saznajte više
U Banjaluci održana komemoracija haškoj osuđenici Biljani Plavšić
U Banskom dvoru u Banjaluci je održana komemoracija Biljani Plavšić, bivšoj predsjednici Republike Srpske, koju je Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) osudio na 11 godina zatvora zbog zločina u BiH.
Centralna izborna komisija BiH. Foto: Detektor
Nove kazne CIK-a protiv političkih stranki i kandidata na izborima
Centralna izborna komisija izrekla je novčanu kaznu za političke stranke od skoro 205 hiljada, dok su kandidati kažnjeni na preko 110 hiljada zbog vođenja preuranjene kampanje, zloupotrebe djece u predizborne svrhe, širenja lažnih informacija i lažnog predstavljanja.
Tužilaštvo traži mjere zabrane za Vojina Mijatovića i ostale