Meddžida Kreso: Apelacioni sud će ojačati pravosuđe

U intervjuu za BIRN – Justice Report, Meddžida Kreso ističe da je novim nacrtom zakona – koji je predložilo Ministarstvo pravde BiH – nagoviještena reforma, odnosno umanjenje kapaciteta i nadležnosti Državnog suda, što bi se negativno odrazilo na implementaciju Strategije za rad na predmetima ratnih zločina.

“Usvajanje tog zakona negativno će se odraziti ne samo na implementaciju Državne strategije nego i na rad Suda BiH u cijelosti, s obzirom da se predviđa ne samo slabljenje kadrovskih kapaciteta nego i oduzimanje nadležnosti. U Nacrtu se nije vodilo računa o specifičnim i jakim kapacitetima koje je kroz proteklih osam godina izgradio Sud BiH”, kaže Kreso.

Nacrt zakona o sudovima, koji je predložen u augustu ove godine, ne predviđa nadležnost Suda BiH ni za davanje uputstava za primjenu krivičnog prava u vezi s djelima genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina.

Nije predviđena ni nadležnost Suda BiH za krivična djela utvrđena entitetskim zakonima kada je ugrožen suverenitet, teritorijalni integritet, politička nezavisnost, nacionalna sigurnost i međunarodni subjektivitet države, kao i kada se može nanijeti ozbiljna ekonomska šteta.

Kreso ističe da se s krajem ove godine završava mandat međunarodnim sudijama, nakon čega će svi kapaciteti Ureda registrara – koji je finansirala međunarodna zajednica – biti prebačeni u Sud BiH. Zbog toga, ona dodaje, važno je da novi zakon o sudovima prizna značaj i ulogu Suda BiH, posebno u odnosu na ratne zločine.

Ipak, Kreso se ne protivi ideji osnivanja Apelacionog suda BiH. Time će se, kako ona smatra, otkloniti prigovori koji su upućivani na nedovoljnu nezavisnost Apelacionog odjeljenja unutar Suda BiH.

“Nadam se da će se time dodatno ojačati povjerenje javnosti u rad državnog pravosuđa. Cilj donošenja novog zakona bilo je osnivanje Apelacionog suda BiH, a ne redefinisanje Suda BiH. Takvo nešto bila bi zloupotreba strukturiranog dijaloga, u kojem je od početka jasno da se ne smiju slabiti državne pravosudne institucije, već raditi na njihovom jačanju”, smatra Kreso.

Značaj geografskog položaja

Kada je riječ o Apelacionom sudu, jedinu primjedbu Kreso postavlja u odnosu na njegovu buduću lokaciju, ističući da je značajno da bude u blizini Suda BiH.

“Iako generalno ne vidim zbog čega bi se osnivanje Apelacionog suda moglo negativno odraziti na rad Suda BiH, problem bi mogao nastupiti ukoliko njegovo sjedište bude previše udaljeno od Suda BiH. To bi moglo ne samo usporiti odvijanje krivičnih postupaka nego, u predmetima u kojima se zahtijeva hitno postupanje, čak i ugroziti poštivanje zakonskih rokova, a time i narušiti ljudska prava koja su optuženim licima zagarantovana”, pojašnjava ona.

Kreso priznaje da je dosadašnji rad na Državnoj strategiji za procesuiranje ratnih zločina – koju je Vijeće ministara BiH usvojilo u decembru 2008. godine – bio obilježen “brojnim poteškoćama”.

“Međutim, kada su u pitanju obaveze kojima je zadužen Sud BiH, mogu reći da su u protekle četiri godine ostvareni značajni rezultati. Istakla bih da je Sud, na temelju podataka koje su dostavili svi sudovi, uspio uspostaviti kakvu-takvu evidenciju o broju potvrđenih optužnica, prvostepenih i pravosnažnih presuda u predmetima ratnih zločina od 2003. godine”, tvrdi Kreso.

Koliko je rad na Državnoj strategiji usporen pokazuje činjenica da je rok za ovu aktivnost bio 30 dana od usvajanja dokumenta, odnosno februar 2009. godine.

Kapaciteti i podrška svjedocima

Predsjednica Suda BiH ističe i da je ove godine konačno ispunjen i jedan od ključnih ciljeva Strategije – raspoređivanje predmeta ratnih zločina između državnog i entitetskog pravosuđa, odnosno pravosuđa Brčko Distrikta BiH. Na ovaj način bi se na državnom nivou procesuirali samo složeni predmeti, dok se manje složeni ustupaju entitetima i Brčko Distriktu.

Kreso priznaje da je, zbog kašnjenja tužilaštava da dostave podatke o predmetima, proces raspodjele predmeta bio “dosta usporen”, ali tvrdi da je ove godine skoro potpuno okončan.

“Najbolji pokazatelj je podatak da su, od usvajanja Strategije pa do danas, mjesno nadležnim sudovima u entitetima i Brčko Distriktu BiH ustupljena ukupno 282 predmeta, od čega čak 210 predmeta u posljednjih godinu dana”, pojašnjava Kreso i dodaje da sada predstoji “teži dio posla, koji se odnosi na rad na tim predmetima”.

Prema riječima predsjednice Suda BiH, kako bi se ubrzao rad na predmetima ratnih zločina, potrebno je ojačati kapacitete pravosudnih institucija na državnom i entitetskom nivou.

“Svako povećanje broja predmeta i intenziviranje procesuiranja ratnih zločina zahtijevat će i jačanje resursa Suda BiH. Problem bi mogao nastupiti ukoliko se ne pokaže spremnost da se odgovori tim zahtjevima. Rekla bih da je, u smislu kapaciteta, veći problem u tužilaštvima, gdje nema dovoljno osoblja za rad na istragama, kao što su istražioci ili stručni saradnici”, ističe ona.

Kao jedan od ključnih uspjeha Državnog suda postignutih ove godine, Kreso navodi unapređenje sistema zaštite svjedoka u sudovima širom BiH. Prema njenim riječima, Odjeljenje za podršku svjedocima Suda BiH je znatno pomoglo uspostavljanje odsjeka za podršku svjedocima u Banjoj Luci, Istočnom Sarajevu, te Kantonalnom sudu i Kantonalnom tužilaštvu u Sarajevu.

“Uloga Suda BiH bila je ključna, i to od same uspostave odsjeka, izrade pravilnika o njihovom radu, pa sve do zapošljavanja odgovarajućeg osoblja i njihovog početnog treninga, čak i danas služi kao organ koji ima savjetodavnu ulogu u radu novoformiranih odjeljenja, s kojima razmjenjuje iskustva iz prakse”, ističe Kreso.

Predsjednica otkriva da je Sud BiH počeo raditi na uspostavljanju mreže podrške svjedocima, tako što je definisao odgovarajuće nevladine organizacija koje mogu pružati podršku svjedocima, širom BiH.

Denis Džidić je novinar BIRN – Justice Reporta. [email protected] Justice Report je BIRN-ova sedmična online publikacija.