Subota, 5 jula 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Prema njegovom iskazu, Mladić je prilikom jednog susreta sa oficirima UNPROFOR-a u jesen 1993. zaprijetio da će “pobiti sve osim djece” u muslimanskim enklavama na istoku BiH, uključujući Srebrenicu.

Harland, koji je od 1993. do 1995. godine bio civilni službenik u UNPROFOR-u i politički savjetnik tadašnjeg komandanta Ruperta Smitha, vodio je bilješke na više od 20 sastanaka sa Mladićem, a zatim o tim razgovorima pisao izvještaje nadređenima u UN-u. Te izvještaje tužilac Dermot Groome uveo je u dokaze protiv Mladića.

“Većim dijelom rata, na Sarajevo je dnevno padalo po 1.000 granata. To je pretežno bilo granatiranje u cilju terorisanja stanovništva, bez vojnih meta, veoma nasumično”, naglasio je Harland.

Mladić i Radovan Karadžić su, kako je svjedok kazao, napade na Sarajevo i uskraćivanje potrepština koristili kao sredstvo pritiska na vladu u Sarajevu da prihvati mir pod njihovim uslovima.

“Mladić i Karadžić imali su moć da nivo terora regulišu kao da otvaraju i zatvaraju česmu, kako im je u određenom trenutku odgovaralo. Učestalost granatiranja obično bi smanjivali kada bi bili suočeni sa prijetnjom vazdušnih napada NATO-a”, rekao je Harland.

Mladić, bivši načelnik Glavnog štaba VRS-a, optužen je za terorisanje stanovništva Sarajeva kampanjom artiljerijskih i snajperskih napada, kao i za genocid nad više od 7.000 Bošnjaka u Srebrenici u julu 1995., te u drugim opštinama u BiH.

Karadžiću, bivšem predsjedniku Republike Srpske (RS) i vrhovnom komandantu njenih oružanih snaga, u Haagu se takođe sudi za ove zločine.

“Mladić bi strpljivo i dugo slušao sagovornika, obično komandanta UNPROFOR-a, a zatim bi veoma agresivno i ne baš logički povezano izlagao mješavinu istorije, prijetnji i komentara situacije. Prijetnje je, na većini sastanaka, upućivao ili bosanskim vlastima ili stanovništvu ili UNPROFOR-u”, posvjedočio je Harland.

Na sastanku u novembru 1993., kako je dodao, Mladić je postao “opasniji uslijed frustracije što njegova dostignuća na bojnom polju nisu bila pretvorena u političko rješenje, za šta je krivio političare”.

“Stoga je bio ratoborniji nego obično i tokom razgovora se oštro postavio u vezi sa 22 zarobljena srpska vojnika. Zaprijetio je da će pobiti sve izuzev djece u istočnim enklavama ako vojnici ne budu ubrzo oslobođeni. (…) Mladić je bio siledžija i, ako bi mu se ukazala prilika da tu prijetnju ostvari, on bi to i učinio”, naveo je Harland.

On je ocijenio i da “Mladić zapravo nikada nije imao strategiju za dobijanje rata”.

“Oni bi zauzimali teritorije i gradove, ubijali ili deportovali stanovništvo, sabijajući muslimane na sve manje dijelove teritorije, a zatim ih granatirali i uskraćivali im struju, hranu i vodu. Potom bi čekali da vlasti u Sarajevu prihvate njihove uslove i čudili su se kad se to ne bi desilo. Nisu imali alternativni plan za ratnu pobjedu, usprkos prednosti u naoružanju”, podvukao je svjedok.

U nastavku suđenja, 11. jula, Harlanda će unakrsno ispitivati Mladićev branilac Branko Lukić.

Najčitanije
Saznajte više
U Bratuncu obilježena 33. godišnjica zločina
U Bratuncu je u subotu obilježena 33. godišnjica zločina čemu su prisustvovali predsjednik Republike Srpske i brojni ministri iz entitetske Vlade kao i Ana Brnabić, predsjednica Narodne skupštine Republike Srbije.
Dodiku ukinut pritvor nakon što se pojavio na saslušanju u Tužilaštvu BiH
Milorad Dodik u petak se dobrovoljno prijavio u Tužilaštvo Bosne i Hercegovine u pratnji advokata da bi bio ispitan kao osumnjičeni za napad na ustavni poredak nakon čega mu je ukinut jednomjesečni pritvor koji mu je ranije bio određen jer se nije odazvao pozivu na saslušanje, objavljeno je u zajedničkom saopštenju Državnog tužilaštva i Suda.
Naredne sedmice počinje WARM festival
Potvrđena optužnica za zločine u Banovićima