Karadžić: Sumnja u spiskove ubijenih

Parsons, forenzički direktor Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP), odbacio je to kao “ekstremno nevjerovatno da bi bilo istinito”. Parsons je izjavio da je ICMP do sada DNK analizom identifikovala 6.606 žrtava iz masovnih grobnica.

Optuženi je ustvrdio da je “muslimanska strana priznala da ima nekoliko stotina živih ljudi čiji su amputirani udovi iz hirurških sala dospjeli u masovne grobnice”. Prema Karadžićevoj sugestiji, na osnovu uzoraka DNK sa tih udova, ICMP je žive osobe identifikovala kao žrtve iz Srebrenice.

“Ne znam za takvu optužbu, ali vjerujem da je ekstremno nevjerovatna da bi bila istinita”, odgovorio je Parsons.

Karadžić, bivši predsjednik Republike Srpske i vrhovni komandant Vojske Republike Srpske (VRS), optužen je za genocid nad više od 7.000 Bošnjaka koje je VRS strijeljala u danima nakon što je 11. jula 1995. godine zauzela Srebrenicu. Optužnicom je Karadžiću stavljen na teret i progon Bošnjaka i Hrvata širom BiH, teror nad civilima u Sarajevu i uzimanje međunarodnih vojnika za taoce.

Tokom unakrsnog ispitivanja, Karadžić je rekao da postoje tvrdnje da se na spisku žrtava iz Srebrenice greškom našlo “500 ljudi koji su još živi”. Parsons je uzvratio da to sigurno nije spisak ICMP-a, preciziravši da je sa tog spiska do sada uklonjeno samo 11 osoba, za koje je bilo utvrđeno da nisu žrtve.

Prema svjedoku, ICMP nastavlja sa identifikacijom ostataka iz masovnih grobnica, jer Komisija, na osnovu informacija od porodica, raspolaže listom 7.800 nestalih iz Srebrenice.

Karadžić je rekao i da su u masovne grobnice tokom cijelog rata u BiH pokopavani Bošnjaci poginuli u borbama. Negirajući to, svjedok je naznačio da su masovne grobnice povezane sa stratištima.

Na pitanje optuženog da li tvrdi da je svih 6.606 identifikovanih žrtava palo u julu 1995. godine, Parsons je odgovorio: “Nisu baš sve, ali jeste ogromna većina.”

Karadžić je pitao i “koliko je Srba, a koliko muslimana” ICMP identifikovala kao žrtve sukoba u BiH, rekavši da sumnja u “porijeklo, finansiranje, akuratnost i nepristrasnost” Komisije. Parsons je kazao da ICMP ne utvrđuje nacionalnu pripadnost žrtava, što svjedoči o njenoj nepristrasnosti.

Poslije Parsonsa, psihoterapeutkinja Teufika Ibrahimefendić svjedočila je o traumama civila, naročito žena i djece, zbog gubitaka u Srebrenici i tokom cijelog rata. Ona je posvjedočila da je, pomažući porodicama, utvrdila da pate od “emocionalnih oštećenja i poremećaja u ponašanju”.

“Traumatski gubici tokom rata su izuzetno stresni, zato što dolaze iznenada i nasilno”, kazala je svjedokinja, preciziravši da su posljedice “noćne more, depresija i poremećaji u učenju”.

Izlječenje, prema svjedokinji, nije moguće, ali je moguće da porodice “nauče da žive s gubitkom” i potraže utjehu u realnosti.

Suđenje Karadžiću biće nastavljeno u petak, 23. marta.