This post is also available in:
Svjedoci KDZ-245 i KDZ-126, bivši pripadnici jedinice ABiH koja je radila na prisluškivanju komunikacije, pozvani su da potvrde prepise prisluškivanih razgovora između generala Vojske Republike Srpske (VRS) i njihovih političkih vođa za vrijeme i poslije napada na Srebrenicu u julu 1995. godine, koje Haško tužilaštvo namjerava da uvede u dokaze.
Karadžić, bivši predsjednik Republike Srpske i vrhovni komandant VRS-a, optužen je za genocid nad više od 7.000 srebreničkih Bošnjaka i progon njihovih porodica u danima nakon što je VRS 11. jula 1995. zauzela tu enklavu.
Karadžić je optužen i za progon Bošnjaka i Hrvata širom BiH, teror nad civilima u Sarajevu dugotrajnim granatiranjem i snajperisanjem i uzimanje međunarodnih vojnika za taoce.
U ranijim izjavama i svjedočenjima, koje nisu ponavljali u sudnici, ova dvojica zaštićenih svjedoka su, prema riječima tužilaca, opisali “opremu i način prisluškivanja”.
Tokom unakrsnog ispitivanja, svjedok KDZ-245 rekao je da su prisluškivani kabineti optuženog Karadžića, generala Ratka Mladića i drugih. Mladić, bivši komandant Glavnog štaba VRS-a, trenutno očekuje početak suđenja pred Haškim tribunalom za zločine u BiH.
Zaštićeni svjedok KDZ-245 je kazao da bi sagovornici bili identifikovani ako bi se sami predstavili i da od operatora niko nije tražio da ih prepoznaju. On je dodao da je snimio razgovor u kojem je Karadžić poslije zauzimanja Srebrenice prenio da je “dozvolio UNHCR-u da učestvuje u evakuaciji stanovništva”.
Drugog svjedoka, KDZ-126, Karadžić je, između ostalog, pitao “koliko je Srba danas u njegovoj opštini”, na šta je svjedok rekao da je broj manji nego 1991. godine.
Oba svjedoka negirala su da su razgovori ikada “zapisivani umjesto da budu snimani”, što je Karadžić sugerisao.
Suđenje Karadžiću biće nastavljeno u idući utorak, 20. marta.
