Silovanja na filmskom platnu

Angelina Jolie, rediteljica filma U zemlji krvi i meda, čija je distribucija započela premijerom u Sarajevu u utorak, 14. februara, kazala je da je htjela da ukaže na činjenicu da je, prema podacima komisije Ujedinjenih nacija (UN), tokom rata u BiH silovano i seksualno zlostavljano oko 50.000 žena i stotine muškaraca.

“Rad na ovom filmu mi je toliko značio. Drago mi je što sam upravo ovu temu izabrala za svoj prvi film. Volim Bosnu”, rekla je Jolie na premijeri.

I dok je ovaj film izazvao veliku buru javnosti, u Haagu je, bez puno pompe, početkom mjeseca održana premijera dokumentarca Kraj nekažnjivosti: seksualno nasilje pred Haškim tribunalom.

Film – koji je režirao Rob Barsony i u kojem se mogu vidjeti iskazi osoba što su preživjele seksualno nasilje i svjedočile na suđenjima, kao i intervjui s bivšim i sadašnjim visokim zvaničnicima Haškog tribunala – trebao bi uskoro biti promoviran u državama bivše Jugoslavije.
 
“Od izuzetne je važnosti da se predoči ogroman broj činjenica i istina koja je utvrđena u predmetima dovršenim pred Haškim tribunalom. Jedna od takvih tema se odnosi i na pitanja seksualnog nasilja i silovanja, Tribunal je procesuirao veliki broj zločina i osudio značajan broj osoba koje su krive za tu vrstu zločina”, kaže Nerma Jelačić, glasnogovornica Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ/ICTY).

U filmu je istaknuto kako su pred Haškim sudom mnogi svjedoci, uprkos strahu za svoj i živote članova svojih porodica, skupili hrabrost i svjedočili o srahotama silovanja.

Jedna Bošnjakinja iz Foče, kako je prikazano u filmu, svjedočila je o tome kako su je silovali kada je imala 15 godina.

“Pošto je završio, mislim na silovanje, sjeo je i zapalio cigaretu. Rekao je da bi možda mogao i više, mnogo više, međutim, vršnjakinja sam njegove kćerke pa za sada neće”, kazala je ona tokom svjedočenja.

Jedna Srpkinja s područja Konjica govorila je o tome kako nije mogla da povjeruje kakvo joj se barbarstvo dešava na kraju 20. stoljeća.

Haški tribunal odigrao je historijsku ulogu u kaznenom gonjenju za djela seksualnog nasilja počinjena u ratnim sukobima u bivšoj Jugoslaviji i utro put oštrijem presuđivanju za takve zločine širom svijeta.

“Sve do osnivanja MKSJ-a, kada je silovanje uvršteno u zločine protiv čovječnosti, ono je bilo ignorirano u svim međunarodnim instrumentima”, istakla je sutkinja Gabrielle Kirk McDonald, bivša predsjednica MKSJ-a.

MKSJ je prvi međunarodni kazneni sud koji je izrekao osuđujuće presude za silovanje kao vid mučenja i za seksualno porobljavanje kao zločin protiv čovječnosti, dodala je McDonald.

“Vjerujem da je ono što je MKSJ uradio – prvo, uvrštavajući silovanje u zločine protiv čovječnosti i, drugo, što je za te ratne zločine kazneno gonio, i razvio praksu o seksualnom nasilju – dovelo do toga da su vođe tih sukoba upozorene da su se pravila promijenila. To je značajan napredak”, uvjerena je McDonald.

Od početka rada MKSJ-a, od ukupno 161 optuženog, 78 ih se u optužnicama teretilo za seksualno nasilje.

Tribunal je procesuirao djela brutalnih seksualnih zlostavljanja, poput silovanja maloljetnica, žena i muškaraca, prisiljavanja na seksualni odnos bliskih srodnika i sakaćenja genitalija.