This post is also available in:
u Haškog tužilaštva.
Mihajlović je opisala način na koji su Karadžićeve naredbe i odluke bile prenošene preko centra za komunikaciju na Palama. Izjavila je i da je Karadžić sve svoje sastanke održavao iza zatvorenih vrata i da je nikada nije pozvao da vodi bilješke.
U unakrsnom ispitivanju, Karadžić je, pored ostalog, tvrdio da njegova Direktiva 7 nije bila sačinjena u njegovom kabinetu, što je svjedokinja potvrdila.
“Direktiva 7 kreirana je negdje drugdje. Nije potpisana u kabinetu i nema pečat predsjednika”, sugerisao je Karadžić.
“Ovo definitivno nije naš dokument. Ima pečat Glavnog štaba Vojske Republike Srpske (VRS)”, kazala je svjedokinja.
Na pitanje predsjedavajućeg sudije O-Gon Kwona da li je na Direktivi 7 Karadžićev potpis, svjedokinja je kazala: “Sa sigurnošću mogu da kažem da je to Karadžićev potpis”.
Direktivom 7, Karadžić je u martu 1995. naredio VRS da život bošnjačkom stanovništvu Srebrenice i Žepe “učini nepodnošljivim kroz vojnu akciju i uskraćivanje humanitarne pomoći”. Tom direktivom, Karadžić je naložio da VRS pažljivo odmjerenim i promišljenim vojnim akcijama “stvori nepodnošljivu situaciju potpune nesigurnosti bez ikakve nade za opstanak i život za stanovništvo u Srebrenici i Žepi”.
Karadžić, bivši predsjednik Republike Srpske (RS) i vrhovni komandant VRS-a optužen je za genocid u Srebrenici i progon bošnjačkih civila iz Srebrenice i Žepe u julu 1995. godine.
Optužnicom Tužilaštva u Haagu, Karadžiću je na teret stavljen i progon Bošnjaka i Hrvata širom BiH, teror nad civilima u Sarajevu dugotrajnim granatiranjem i snajperisanjem, te uzimanje pripadnika mirovne misije Ujedinjenih nacija (UN) za taoce, u periodu od 1992. do 1995. godine.
Ispitujući svjedokinju, Karadžić je sugerisao da je mnoge dokumente “potpisivao bez čitanja ako ih je pripremio neko od njegovih saradnika” i da ih je “potpisivao negdje drugdje, a ne u kabinetu”, što je svjedokinja potvrdila.
Upitan od sudije Kwona da li Odbrana tvrdi da Karadžić nije potpisao Direktivu 7, pravni savjetnik optuženog Peter Robinson odgovorio je da to nije tvrdnja Odbrane.
Karadžić je Mihajlović pozvao da pregleda jednu od šest knjiga dokumenata sa njegovim potpisom, koje je objavio Međunarodni odbor za istinu o Radovanu Karadžiću na čelu s beogradskim pravnicima Smiljom Avramov i Kostom Čavoškim.
Pregledavši jednu knjigu, svjedokinja je potvrdila da su u njoj dokumenti iz Karadžićevog kabineta.
Optuženi je napomenuo da je te dokumente prikupljala njegova kćerka Sonja zato što je on 1996. već “bio u planinama”. Karadžić se skrivao do 2007. godine, unatoč postojanju međunarodne potjernice.
Mihajlović je, na Karadžićevu sugestiju, posvjedočila da on nije imao nacionalnih predrasuda, prihvatajući kao ilustraciju za to njegove riječi da je “u centru Pala ostala katolička crkva” i da mu je “frizerka bila Hrvatica”.
Nastavak suđenja Karadžiću zakazan je za 9. februar ove godine.
R.M.
