Utorak, 10 februara 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

arajevu.

Karadžić, nekadašnji predsjednik Republike Srpske (RS), zatražio je da Tribunal u Haagu odstrani iz njegove optužnice četiri incidenta granatiranja i šest incidenata snajperskog djelovanje na civile u glavnom gradu BiH između 1992. i 1995. godine, ali je Vijeće Haškog tribunala odbilo ovaj zahtjev.

Sudije Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ/ICTY) u Haagu ocijenile su da Karadžić u svom zahtjevu nije pojasnio zbog čega bi smanjenje optužnice protiv Ratka Mladića automatski zahtijevalo izmjene u njegovoj optužnici.

“Vijeće ne može da vidi kako bi smanjenje optužnice u predmetu protiv Mladića rezultiralo kršenjem prava optuženog Karadžića. Tužilaštvo je već izvelo najveći broj dokaza u odnosu na Sarajevo i optuženi Karadžić će imati priliku da ospori sve te dokaze prilikom izvođenja dokaza Odbrane”, navodi se u odluci Haškog tribunala.  

U odluci Tribunala u Haagu također stoji da, iako je Vijeće Haškog suda svjesno stava Optužbe da se navodna Mladićeva krivica može dokazati i kroz preostale incidente u optužnici, to ne bi trebalo da utiče na Karadžićev predmet.

“Kao prvo, ne postoji pravilo po kojem bi se određene tačke optužnice trebale izbaciti samo zato što je do takvog izbacivanja došlo u drugim slučajevima. Također, važno je naglasiti da, iako se Mladićev predmet preklapa sa Karadžićevim u značajnim dijelovima, postoje značajne razlike između njih, kao što je činjenica da su dvojica optuženih imali drugačije funkcije tokom rata”, navodi se u odluci Tribunala u Haagu.

Radovan Karadžić, bivši predsjednik RS-a i vrhovni komandant njenih oružanih snaga, optužen je za genocid, kršenje zakona i običaja ratovanja, kao i kampanju granatiranja i snajperisanja Sarajeva. Suđenje mu je počelo u oktobru 2009. godine.  

Mladić, bivši načelnik Glavnog štaba Vojske Republike Srpske (VRS), trenutno očekuje početak suđenja za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja između 1992. i 1995. godine pred Tribunalom u Haagu.

Haško tužilaštvo je 18. novembra 2011. odstranilo iz optužnice protiv Mladića šest incidenata snajperskog djelovanja i osam incidenata granatiranja koji su prvobitno planirani u optužnici, nakon čega je Karadžić tražio da se isti incidenti izbace iz njegove optužnice.

Među incidentima za koje Karadžić traži da se odstrane jeste granatiranje 12. jula 1993. godine, kada je, kako stoji u optužnici, jedna minobacačka granata ispaljena na približno 100 civila, koji su čekali u redu za vodu na česmi što se nalazila u dvorištu stambene zgrade na Dobrinji. Tom prilikom, smatra Haško tužilaštvo, poginulo je 13 ljudi, a 14 ih je ranjeno.

 

D.Dž.

Najčitanije
Saznajte više
Konaković: Ukrajina nije dozvolila konzularnom predstavniku BiH da posjeti Selvera Hrustića u zatvoru
Vlastima Bosne i Hercegovine nije dozvoljen kontakt i razgovor sa Selverom Hrustićem, kojeg su krajem 2025. godine ukrajinske vojne snage zarobile na ratištu i koji se trenutno nalazi u zatvoru u toj državi, izjavio je Elmedin Konaković, ministar vanjskih poslova BiH.
Logoraši iz Sanskog Mosta ispred kompleksa državnih pravosudnih institucija. Foto: Detektor
Bivšim logorašima obećano da će optužnica za zločine u Sanskom Mostu biti dostavljena sudu nakon dorade
Logoraši iz Sanskog Mosta su u Tužilaštvu Bosne i Hercegovine održali sastanak s Milankom Kajganićem, glavnim državnim tužiocem, i šefom Posebnog odjela za ratne zločine Ivanom Matešićem, gdje im je rečeno da će optužnica za ratni zločin u ovome gradu biti dostavljena Sudu BiH na potvrđivanje nakon dorade u roku od tri mjeseca, rečeno je novinarima.
Postupak protiv sutkinje iz Prnjavora za neopravdano kašnjenje u izradi presuda