Subota, 11 aprila 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

arajevu.

Karadžić, nekadašnji predsjednik Republike Srpske (RS), zatražio je da Tribunal u Haagu odstrani iz njegove optužnice četiri incidenta granatiranja i šest incidenata snajperskog djelovanje na civile u glavnom gradu BiH između 1992. i 1995. godine, ali je Vijeće Haškog tribunala odbilo ovaj zahtjev.

Sudije Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ/ICTY) u Haagu ocijenile su da Karadžić u svom zahtjevu nije pojasnio zbog čega bi smanjenje optužnice protiv Ratka Mladića automatski zahtijevalo izmjene u njegovoj optužnici.

“Vijeće ne može da vidi kako bi smanjenje optužnice u predmetu protiv Mladića rezultiralo kršenjem prava optuženog Karadžića. Tužilaštvo je već izvelo najveći broj dokaza u odnosu na Sarajevo i optuženi Karadžić će imati priliku da ospori sve te dokaze prilikom izvođenja dokaza Odbrane”, navodi se u odluci Haškog tribunala.  

U odluci Tribunala u Haagu također stoji da, iako je Vijeće Haškog suda svjesno stava Optužbe da se navodna Mladićeva krivica može dokazati i kroz preostale incidente u optužnici, to ne bi trebalo da utiče na Karadžićev predmet.

“Kao prvo, ne postoji pravilo po kojem bi se određene tačke optužnice trebale izbaciti samo zato što je do takvog izbacivanja došlo u drugim slučajevima. Također, važno je naglasiti da, iako se Mladićev predmet preklapa sa Karadžićevim u značajnim dijelovima, postoje značajne razlike između njih, kao što je činjenica da su dvojica optuženih imali drugačije funkcije tokom rata”, navodi se u odluci Tribunala u Haagu.

Radovan Karadžić, bivši predsjednik RS-a i vrhovni komandant njenih oružanih snaga, optužen je za genocid, kršenje zakona i običaja ratovanja, kao i kampanju granatiranja i snajperisanja Sarajeva. Suđenje mu je počelo u oktobru 2009. godine.  

Mladić, bivši načelnik Glavnog štaba Vojske Republike Srpske (VRS), trenutno očekuje početak suđenja za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja između 1992. i 1995. godine pred Tribunalom u Haagu.

Haško tužilaštvo je 18. novembra 2011. odstranilo iz optužnice protiv Mladića šest incidenata snajperskog djelovanja i osam incidenata granatiranja koji su prvobitno planirani u optužnici, nakon čega je Karadžić tražio da se isti incidenti izbace iz njegove optužnice.

Među incidentima za koje Karadžić traži da se odstrane jeste granatiranje 12. jula 1993. godine, kada je, kako stoji u optužnici, jedna minobacačka granata ispaljena na približno 100 civila, koji su čekali u redu za vodu na česmi što se nalazila u dvorištu stambene zgrade na Dobrinji. Tom prilikom, smatra Haško tužilaštvo, poginulo je 13 ljudi, a 14 ih je ranjeno.

 

D.Dž.

Najčitanije
Saznajte više
Sutra obilježavanje 33. godišnjice zločina na srebreničkom školskom igralištu
Tri decenije nakon što je od granata s položaja Vojske Republike Srpske na školskom igralištu u Srebrenici ubijeno više od 70 i ranjano oko 100 osoba, Memorijalni centar Srebrenica organizuje konferenciju posvećenu utvrđivanju činjenica, odgovornosti i kulturi sjećanja na zločin za koji do danas niko nije odgovarao.
U Tužilaštvu BiH otvoren predmet protiv Nade Radovan Tomanić
Tužilaštvo Bosne i Hercegovine potvrdilo je da je u toku istraga protiv Nade Radovan Tomanić zbog sumnje da je počinila ratne zločine nad civilima i ratnim zarobljenicima srpske nacionalnosti na Igmanu 1993., dok je ona u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) osuđena na 30 mjeseci zatvora zbog prevare u postupku sticanja državljanstva.
Počelo suđenje Debevcu, Mehmedagiću i Pijuku