Subota, 21 novembra 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Karadžić je u pismenom podnesku Sudu naveo da želi ispitati svjedoke o “neotkrivenim dokazima”, jer smatra da je Tužilaštvo u Haagu “prekršilo obavezu otkrivanja dokaza”. U skladu s tim, Karadžić je zatražio da se ponovno pozovu svjedoci kako bi ih ispitao o dokazima koje sada ima.

Karadžić je pozvao MKSJ da mu da podršku jer su se, kako tvrdi, slične stvari dešavale i ranije tokom suđenja. Optuženi je naveo nekoliko primjera bivših haških optuženika, među kojima je i Radoslav Brđanin, prilikom čijih suđenja je Sudsko vijeće odlučilo da “ukoliko informacije nisu dostavljene u valjanom roku, optuženom se treba dozvoliti da opozove svjedoke Tužilaštva koji su već svjedočili”.

U dodatku dokumenta dostavljenom Tribunalu, nalaze se imena svjedoka i na koje okolnosti su svjedočili. Neki od svjedoka, za koje je zatraženo dodatno unakrsno ispitivanje, svjedočili su o dešavanjima u Vogošći i Zvorniku.

Karadžić, nekadašnji predsjednik Republike Srpske (RS) i vrhovni komandant njenih oružanih snaga, optužen je za genocid u Srebrenici i još sedam bosanskohercegovačkih opština, te progon širom BiH, kao i za teror nad civlima u Sarajevu i uzimanje međunarodnih pripadnika za taoce od 1992. do 1995. godine.

Radoslava Brđanina Haški tribunal osudio je 2007. godine na 30 godina zatvora zbog zločina počinjenih u BiH.

M.B.
 
 

Najčitanije
Saznajte više
Više od 80 incidenata motivisanih mržnjom zabilježeno prošle godine u BiH
U Bosni i Hercegovini od 66 registrovanih slučajeva zločina iz mržnje tokom 2025. procesuirano je samo pet, od čega su četiri završila osuđujućom presudom, navodi se u godišnjem izvještaju OSCE-ovog Ureda za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR).
Konferencija Fondacije "Udružene žene" Banja Luka. Foto: Detektor
Fizička udaljenost ne znači sigurnost: Digitalno nasilje nad ženama sve veći izazov
Usklađivanje zakonskih rješenja u oba entiteta, hitno očuvanje i uklanjanje digitalnih dokaza, sigurno prijavljivanje nasilja, obuka institucija i jedinstvena evidencija podataka o žrtvama ključni su prioriteti u borbi protiv digitalnog nasilja nad ženama, poručeno je sa konferencije Fondacije “Udružene žene” Banja Luka u Sarajevu.
Dva spomenika, jedno sjećanje
Podignuta optužnica protiv Nermina Nikšića i još šest osoba
Nepromijenjen neoporezivi dio minimalca radnike košta cijelu platu
Zločini nad djecom u Bosni i Hercegovini nisu dovoljno istraženi