This post is also available in: English
jedniku Republike Srpske.
Taj zaključak Brown je izveo analizom brojnih dokumenata Vojske Republike Srpske (VRS), ali i opširnih bilješki njenog komandanta Ratka Mladića sa radnih sastanaka održanih sa drugim srpskim liderima.
Karadžić je optužen, između ostalog, za progon nesrpskog stanovništva širom BiH. Prema optužnici, na teret mu se stavlja i genocid počinjen u Srebrenici i još sedam bosanskohercegovačkih opština, te sprovođenje terora nad civilima u Sarajevu granatiranjem i snajperskim djelovanjem, kao i uzimanje međunarodnih vojnika za taoce od 1992. do 1995. godine.
Mladiću još uvijek nije počelo suđenje pred Haškim tribunalom zbog zločina počinjenih u BiH.
Ekspert Brown je, pozivajući se na Mladićeve bilješke, precizirao da je Karadžić na sastanku 6. juna 1992. godine kao strateške ciljeve, pored razdvajanja od druga dva naroda, naveo i uspostavljanje koridora između Bosanske krajine i istočne Bosne, odnosno Srbije, uklanjanje Drine kao granice, te podjela Sarajeva.
“Prema Mladićevim bilješkama, Karadžić je kazao i da su Srbi na pragu stvaranja svoje države, bez mnogo unutrašnjih neprijatelja”, izjavio je Brown, dodavši da su u raspravi učestvovali, pored Karadžića i Mladića, Momčilo Krajišnik i drugi. Oni su, prema iskazu svjedoka, sutradan utvrdili i strukturu VRS-a, koja je ciljeve trebala da ostvari.
Brown je rekao da je šest strateških ciljeva 12. maja 1992. usvojila skupština bosanskih Srba, istovremeno zvanično formirajući VRS i postavljajući generala Mladića za njenog komandanta.
“To zasjedanje kristalizovalo je cilj vodstva da uspostavi sopstvenu državu. Šest ciljeva označilo je teritoriju za koju su oni smatrali da je njihova, a na toj teritoriji nije trebalo da bude previše ljudi koje su oni vidjeli kao neprijateljski raspoložene”, kazao je Brown.
U to vrijeme, u maju 1992. godine, JNA se, prema iskazu svjedoka, “formalno povukla iz BiH, ali se u realnosti transformisala” u VRS.
Citirajući Mladićeve bilješke sa sastanka srpskog vodstva od 6. juna 1992. godine, Brown je naveo da je Karadžić rekao: “moramo vojno štiti naše teritorije” jer se “rođenje države i uspostavljanje granica ne događa bez rata”.
Istog dana, Vrhovna komanda objavila je direktivu broj jedan, kojom je naložila korpusima da počnu operacije za postizanje strateških ciljeva. “Sarajevsko-romanijski korpus trebao je da održi blokadu Sarajeva, a Prvi krajiški korpus da uspostavi koridor ka istočnoj Bosni koji bi, kako je Karadžić rekao na skupštini 12. maja, trebalo da objedini srpske zemlje u BiH i Hrvatskoj i spoji ih sa Srbijom”, kazao je Brown.
Više puta tokom Brownovog svjedočenja, Karadžić i njegov pravni savjetnik Peter Robinson ulagali su prigovore, tvrdeći da vojni ekspert izlazi iz polja svoje ekspertize. Pretresno vijeće je te prigovore odbacilo.
Nastavak suđenja zakazan je za 18. novembar ove godine.
