Četvrtak, 15 januara 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Vulliamy, bivši izvještač londonskog dnevnog lista The Guardian, kazao je da je bio jedan od prvih novinara kojima je optuženi Karadžić omogućio da u avgustu 1992. posjete logore Omarsku i Trnopolje u blizini Prijedora.

“U Omarskoj smo pokušali da razgovaramo sa uplašenim i užasnutim ljudima u trpezariji, dok im je dijeljena hrana, a stražari ih požurivali. Jedan nam je rekao da ne želi da laže, a da ne može da govori istinu”, prisjetio se Vulliamy.

Kako je rekao, kada je pokušao da uđe u jedan od hangara, gdje su boravili zatočenici – većinom Bošnjaci – to mu nije bilo dozvoljeno.

“Onda su nas izveli, stražari su repetirali oružje, bilo je prilično zastrašujuće, i odveli su nas u Trnopolje”, opisao je svjedok.

Nakon što mu je pokazan snimak zatočenika iza bodljikave žice u Trnopolju, Vulliamy je potvrdio da su “zatvorenici bili u prostoru ograđenom bodljikavom žicom”.

“Bili su dovedeni tu iz drugih logora, radi prisilnog premještanja”, kazao je ovaj britanski novinar.

Karadžić, nekadašnji predsjednik Republike Srpske (RS), optužen je za zločine nad Bošnjacima i Hrvatima u logorima u blizini Prijedora 1992. godine. Karadžić je optužen i za genocid u Srebrenici, progon nesrpskog stanovništva, teror nad civilima u Sarajevu dugotrajnim granatiranjem i snajperisanjem u periodu od 1992. do 1995. godine.

U unakrsnom ispitivanju, Karadžić je tvrdio da iza bodljikave žice u Trnopolju nisu bili bošnjački zarobljenici, nego britanski novinari, što je Vulliamy negirao.

“Nismo mi iznutra snimali i intervjuisali ljude koji su se spolja šetali. Svojim očima sam vidio da su ti ljudi bili zatvoreni iza ograde i da su ih čuvali stražari”, dodao je svjedok.

Karadžić je tvrdio i da se na snimku iz Trnopolja čuje kako kamerman kaže: “Dajte mi izmršavjele”, na šta je Vulliamy rekao da je vidio više izuzetno mršavih zatvorenika.

Na Karadžićevu sugestiju, Vulliamy je potvrdio da u logorima nije vidio znake nasilja, ali je naznačio da su pred britanske novinare u Omarskoj bili izvedeni zatvorenici koji su bili u boljem fizičkom stanju.

“Vi ste rekli da je Omarska bila najgori od tih zatvora i ja se slažem s vama. Mnoga zlodjela su tamo počinjena”, naglasio je svjedok, spominjući “masovna ubistva, mučenje i silovanje”.

Na Karadžićevu tvrdnju da nije bio neutralan i da je bio “antisrpski” nastrojen, svjedok je odgovorio da je “pristrasan protiv ekstremnog nasilja”. “Ne protiv Srba, nego protiv onoga što je ponekad rađeno u ime Srbije, a čemu se mnogo Srba protivilo”, dodao je Vulliamy.

Suđenje Karadžiću biće nastavljeno u četvrtak, 10. novembra, iskazom zaštićenog svjedoka na sjednici zatvorenoj za javnost.

 

 R.M.
Najčitanije
Saznajte više
Za još tri godine produžen rok za rješavanje najsloženijih predmeta ratnih zločina
Vijeće ministara Bosne i Hercegovine na današnjoj sjednici je donijelo Odluku kojom se do kraja 2028. produžava rok za procesuiranje najsloženijih najprioretnitnijih predmeta ratnih zločina pred Državnim sudom i tužilaštvom BiH. dok sea ostale predmete pred pravosudnim organima entiteta i Brčko distrikta sve do kraja 2028. godine.
Novi amandmani na Prijedlog zakona o VSTV-u
Prvog dana sjednice Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) raspravljalo se o novim amandmanima ove institucije na Prijedlog zakona o VSTV-u koji uključuju privremeno udaljavanje u slučaju negativnog izvještaja o imovini, pravnim lijekovima ali i karijernom sistemu napredovanja.
Potvrđena optužnica za zločine u Muzičkoj školi u Zenici
Ljuban Vuković: Prikupljanje dokaza o zastrašivanju sutkinje