Petak, 30 januara 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Karadžiću, nekadašnjem predsjedniku Republike Srpske (RS), tenutno se pred Haškim tribunalom sudi za progon Bošnjaka i Hrvata iz 20 opština širom BiH. Prema optužnici protiv Karadžića, progon – koji, između ostalih krivičnih djela, obuhvata i nezakonito pritvaranje, mučenje i ubistva – u sedam bosanskohercegovačkih opština dostigao je nivo genocida.

Prema ranijoj najavi Haškog tužilaštva, za ovu nedelju su bili predviđeni iskazi zaštićenih svjedoka KDZ-492 i KDZ-490.

Svjedočenje na zatvorenoj sjednici najviši je nivo zaštite identiteta svjedoka pred Haškim tribunalom.

Karadžić je optužen i za genocid nad Bošnjacima u Srebrenici, teror nad stanovnicima Sarajeva dugotrajnim artiljerijskim i snajperskim napadima i uzimanje oficira međunarodnih snaga za taoce između 1992. i 1995. godine.

Serge Brammertz, glavni tužilac Haškog tužilaštva u razgovoru sa novinarima u Haagu, izjavio je da će izvođenje dokaza o progonu Bošnjaka i Hrvata širom BiH uskoro biti privedeno kraju.

Dokazni postupak o genocidu nad više od 7.000 srebreničkih Bošnjaka, kako je Brammertz kazao, mogao bi početi u novembru ove godine.

Brammertz je ocijenio da suđenje Karadžiću ide po planu i da će Optužba moći dokazni postupak okončati u maju iduće godine, odnosno u roku koji je odredilo Pretresno vijeće.

KDZ-492 i KDZ-490 su 119. i 120. svjedoci Optužbe na suđenju Karadžiću. Od početka procesa – kraja oktobra 2009. godine – Sud je zasjedao tokom 216 radnih dana.

Suđenje Karadžiću biće nastavljeno u četvrtak, 20. oktobra ove godine.

R.M.

Najčitanije
Saznajte više
Nakon dorade potvrđena optužnica za zločine u Doboju

Sud Bosne i Hercegovine potvrdio je optužnicu protiv Seada Arnautovića i Samira Mehinovića zbog zločina protiv ratnih zarobljenika na području Doboja tokom 1992. godine.
Estonski ministar vanjskih poslova traži zabranu za ruske borce
Margus Tsahkna, ministar vanjskih poslova Estonije, predložio je svojim evropskim kolegama da zabrane ulaz u Evropsku uniju svim borcima u ruskoj vojsci. Ta država već je sačinila “crnu listu” od skoro 300 takvih osoba. Nije poznato da li se među njima nalaze i borci iz BiH.
Potvrđena optužnica protiv Mevlida Jašarevića
Vojinu Pavloviću odgođeno izvršenje kazne zatvora
Ustavni sud BiH odbio apelaciju osuđenog za zločine u Hadžićima