Petak, 2 oktobra 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Svjedokinja Zlatka Čukurija ispričala je da su krajem jula 1992. godine pripadnici vojske i policije, među kojima su bili optuženi Terzić i Aleksandar Cerovina, došli u Vihoviće, te muškarce odveli u “Barutni magacin” (općina Kalinovik).

“Terzić je rekao da pozovemo ljude koji su bili u selu. Otišla sam po oca, koji je tog dana bio na obližnjoj njivi. Krenuo je i Terzić. Putem sam vidjela nekoliko ljudi kako bježe. Terzić ih je pozvao da se vrate, ali su oni nastavili bježati i on je ispalio rafal. Oni su stali”, rekla je svjedokinja Čukurija, dodavši da ne zna u kojem pravcu je optuženi ispalio rafal, ali su i ti muškarci došli na mjesto gdje su bili okupljeni ostali.

Svjedokinja Čukurija je rekla da optuženog Terzića poznaje odranije, istaknuvši da je njenog oca stavio u vozilo. Sutradan su, ispričala je svjedokinja, svi muškarci, među kojima i njen otac, odvedeni u “Barutni magacin”.

“Moj otac je ekshumiran na Miljevini”, rekla je svjedokinja, ne navodeći kada se to dogodilo.

Čukurija se prisjetila i trenutka kada je optuženi Terzić oteo Hasni Kurtović iz naručja sina, koji je također sa ostalim muškarcima odveden u “Barutni magacin”.

Za zločine u Kalinoviku, Državno tužilaštvo tereti, uz Terzića, Milana Perića, Spasoja Dodera i Aleksandra Cerovinu. Kako se navodi u optužnici, ovi bivši pripadnici Stanice javne bezbjednosti (SJB) Kalinovik su 1992. učestvovali u nezakonitom hapšenju civila, koje su odvodili u školu “Miladin Radojević” i logor “Barutni magacin”, gdje je najveći broj zatočenih ubijen.

Svjedokinja Čukurija je rekla kako su njena dvojica braće, Suvad i Edin, u junu 1992. godine dobili pozive da se jave u općinu Kalinovik, da bi potom bili zatvoreni u Osnovnu školu “Miladin Radojević”, odakle su nakon određenog perioda bili prebačeni u “Barutni magacin”.

“Njih dvojica se vode kao nestali”, rekla je svjedokinja.

Dika Suljić, druga svjedokinja Tužilaštva, kazala je da su krajem jula 1992. godine optuženi Terzić i Cerovina bili u selu Vihovići s vojskom i policijom koja se došla da “uhapsi starije ljude”.

“Vidjela sam Terzića kada je mog svekra Fehima, koji je kosio travu na imanju, doveo u selo na mjesto gdje su sabirali ljude. Bio je pred kamionom i prozivao ljude imenom i prezimenom. Svi ti ljudi su odvedeni. Kada smo pitali ‘gdje ih vodite?’, Terzić je rekao da idu u ‘Barutni magacin’, na sigurno”, kazala je svjedokinja Suljić.

Svjedokinja Suljić je ispričala da su 25. juna 1992. u školu “Miladin Radojević” odvedeni njen suprug Remzo, sin Elvir i djever Ramiz, te da su nakon sedam dana prebačeni u “Barutni magacin”. Prema saznanju svjedokinje, oni su odatle odvedeni 5. augusta 1992. godine, nakon čega su ubijeni.

Na ovom suđenju kao svjedokinja Tužilaštva iskaz je dala i Fatima Suljić, rekavši da je među vojskom i policijom koja je iz sela Vihovići krajem jula 1992. godine odvela starije muškarce bila i osoba s prezimenom Terzić, kojoj ne zna ime.

“Terzić je kod sebe imao spisak ljudi koje je trebalo uhapsiti”, kazala je ova svjedokinja, dodavši da su stariji muškarci iz sela odvedeni u “Barutni magacin”.

Svjedokinja Suljić je rekla da su 25. juna njen suprug Sado i djever Sevdo zatvoreni u školu “Miladin Radojević”, te da su početkom augusta prebačeni u “Barutni magacin”.

“Svi su pobijeni, a samo je svekar pronađen”, kazala je ova svjedokinja.

Nastavak suđenja zakazan je za 24. maj ove godine.

A.J.
Najčitanije
Saznajte više
Od jula politički subjekti sankcionisani sa 286.000 maraka
Ukupno 1.282 izborne nepravilnosti zabilježene su od početka jula i najveći broj ih se odnosi na zloupotrebu javnih resursa, podaci su Koalicije “Pod lupom” izneseni tokom predstavljanja Drugog preliminarnog izvještaja o građanskom, nestranačkom posmatranju Općih izbora 2026. godine.
Poziv na izbore bez mržnje: CIK BiH, OHCHR, Detektor
Stranke, kandidati, mediji te glasači dužni su poštivati Izborni zakon kako tokom kampanje, tako i predizborne šutnje i na sami dan glasanja, poručuje Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine (CIK BiH), Ured visokog povjerenika Ujedinjenih nacija za ljudska prava u Bosni i Hercegovini (OHCHR) i Detektor nakon provedene medijske i online kampanje protiv govora mržnje.
Na predizbornu kampanju do sada potrošeno više od 11 miliona maraka
U Srednjoškolskom centru Srebrenica zabranjen dres reprezentacije BiH, škola demantuje
Debevec i ostali: Susret s Mamićem u Grudama