Petak, 3 aprila 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Pred Sudom BiH svjedokinja Zlatka Hadžić je rekla da je njen muž 25. juna 1992. godine odveden u Osnovnu školu “Miladin Radojević”, gdje ga je posjećivala dok nije, zajedno s drugim zarobljenicima, prebačen u logor “Barutni magacin”.

“Predrag Terzić i Saša Cerovina su bili na straži pred školom kada sam došla da vidim muža. Rekli su da mi prvo moraju pregledati ceker, na šta sam se iznenadila jer sam ih poznala. Svaki put su nam uzimali hranu koju smo donosili i davali nam prljavu odjeću da nosimo na pranje, ali muža nisam mogla vidjeti svaki put”, kazala je svjedokinja.

Hadžić je rekla kako je jedno veče saznala da su “ljude iz škole na kamionima odvezli u ‘Barutni magacin’”.

Osim Predraga Terzića i Aleksandra Cerovine, optužnica tereti i Milana Perića i Spasoja Dodera da su, kao pripadnici Stanice javne bezbjednosti (SJB) Kalinovik, tokom 1992. godine učestvovali u zločinima nad nesrpskim stanovništvom općine Kalinovik.

Tužilaštvo smatra da su optuženi nezakonito hapsili civile i odvodili ih u školu “Miladin Radojević”, te u logor “Barutni magacin”, gdje je najveći broj zatočenih ubijen.

Svjedokinja Ešrefa Škoro je kazala kako se njen muž i prije 25. juna 1992. godine morao javljati u policijsku stanicu dva puta na dan jer su ga optužili da ima oružja, ali, kada je tog dana otišao da se prijavi, “više se nije vratio kući”.

“Mi žene smo išle u školu, gdje su bili neki rezervni policajci. Jednom sam imala sukob s Predragom Terzićem i Sašom Cerovinom. Vrijeđali su me i morala sam sve stvari da istresem”, kazala je Škoro, dodajući kako je njen muž iz škole odveden u “Barutni magacin”, gdje ga je vidjela posljednji put.

Svoj iskaz je dala i Razija Hatić, istaknuvši kako je njen muž, nakon što je čuo pucnjavu, otišao do “bratove kuće da vidi šta se dešava”, poslije čega je saznala da je zatvoren u školi. Jednom su joj stražari dopustili da vidi muža, ali uz “njihovo prisustvo”.

“Drugi put kada je nas nekoliko žena otišlo u školu, više nisu bili tu. Saznali smo da su u ‘Barutnom magacinu’, ali tu im više nismo mogli prići. Tijelo mog muža je pronađeno i identificirano u Miljevini”, ispričala je svjedokinja.

Hatić je rekla da je 1. augusta 1992. godine uspjela da pobjegne policajcu koji je krenuo da je uhapsi i sa svoje dvije maloljetne kćerke uspjela je napustiti selo Jelašca i otići na teritoriju koja je bila pod kontrolom Armije BiH (ABiH).

Nastavak suđenja zakazan je za 12. april 2011. godine.

S.U.
Najčitanije
Saznajte više
Vedran Lakić, Federalni ministar (drugi s lijeva) i Joseph Flynn (drugi s desna), na prezentaciji projekta Južne interkonekcije u Vladi Federacije. Foto: Detektor
Izgradnja strateškog gasovoda Južna interkonekcija uz dosta otvorenih pitanja
Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o gasovodu “Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska” nije riješen veliki broj pitanja koji su preduslov za početak gradnje, a na konferenciji za medije je naznačena mogućnost odustajanja od Istočne interkonekcije, dok je predstavnik američkog investitora negirao da o projektu razgovara s bratom koji je lobista Republike Srpske.
Državni sud. Foto: Detektor
Oslobođeni za zločine u Vitezu traži preko 47.000 maraka odštete
Šaćir Omanović je precizirao tužbeni zahtjev za naknadu nematerijalne štete u iznosu od 47.000 maraka koji potražuje od Bosne i Hercegovine, nakon što je pravomoćno oslobođen optužbi za zločine na području Viteza.
Novčana kazna za vrijeđanje povratnika u Kalinoviku
Suđenje Debevcu, Mehmedagiću i Pijuku počinje 8. aprila