Političke izjave bez pravnog osnova

Razlozi za to, kako su pojasnili, jeste činjenica da je procesuiranje ratnih zločina prvenstveno u nadležnosti državnih pravosudnih institucija, te da predsjednik jednog entiteta ne može policiji izdavati naloge za hapšenje.

Predstavnici vlasti i međunarodne zajednice također su ocijenili “nezakonitim i protuustavnim” tvrdnje Milorada Dodika da će Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) Republike Srpske (RS) hapsiti i izručivati Srbiji državljane BiH koje tamošnje pravosuđe dovodi u vezu s ratnim zločinima.

U Ministarstvu pravde BiH ističu da je, prema Ustavu i zakonima, nemoguće izručenje vlastitih državljana drugoj zemlji, dok u Državnom tužilaštvu pojašnjavaju da vode istragu protiv ovih osoba, te da imaju prioritet za procesuiranje.

Iako dijele stav da nema zakonskog uporišta za takvo nešto, pravnici iz Republike Srpske kažu da donekle razumiju Dodikovo nezadovoljstvo, ističući da je Tužilaštvo BiH “totalno sporo i inertno”.

“Očekujem da će policija RS-a prilikom prvog dolaska na teritoriju RS-a uhapsiti i Ganića i Divjaka i svakog onog koji je optužen za ratne zločine, i predati ih legitimnim organima Srbije na procesuiranje”, kazao je Dodik na press-konferenciji održanoj početkom marta.

Ejupa Ganića, nekadašnjeg člana Predsjedništva BiH, te Jovana Divjaka, bivšeg zamjenika komandanta Teritorijalne odbrane (TO), Tužilaštvo za ratne zločine Srbije sumnjiči da su u maju 1992. godine u Dobrovoljačkoj ulici učestvovali u napadu na kolonu Jugoslovenske narodne armije (JNA) koja se povlačila iz grada.

Ganić je u martu prošle godine uhapšen u Londonu, po nalogu srbijanskog tužilaštva, ali je britanski sud odbio zahtjev za njegovo izručenje, dok je Divjak uhapšen 3. marta ove godine u Beču, te čeka odluku tamošnjeg suda o ekstradiciji.

“Nesuvisle” izjave i prijetnje

Uprkos najavama da će biti uhapšen ukoliko stupi “na teritoriju RS-a”, Ejup Ganić se ne boji ovakvih prijetnji. U izjavi za BIRN – Justice Report Ganić ističe da je hapšenje državljana BiH na teritoriji jednog entiteta “apsurdan koncept”, te da bi on mogao biti jedino kidnapovan, što bi predstavljalo “potpunu disoluciju vladavine prava”.

“Moja putovanja diktiraju moj radni kalendar i tekuće obaveze, a ne demagoške i nesuvisle izjave pojedinih političara. RS je sastavni dio države BiH i u tom entitetu vladaju zakoni države, bez obzira na šizofrene izjave Dodika”, dodaje on.

Sličan stav iznosi i Kasim Trnka, pravni ekspert iz Sarajeva, koji kaže da je Dodik “konsekventan u rušilačkim naporima da degradira BiH”, te da se zbog toga odlučuje na ovakve “radikalne poteze”.

Trnka pak napominje da, prema postojećim zakonima, predsjednik entiteta nema ovlasti da daje naloge policiji, jer to mogu samo pravosudni organi, te dodaje da je, i ukoliko dođe do hapšenja, ekstradicija Srbiji nemoguća.

“Pogotovo nema govora da RS izvrši ekstradiciju nekoj trećoj zemlji, jer pitanje ekstradicije je pitanje nadležnosti BiH. Prema tome, samo organi vlasti BiH mogli bi eventualno odlučivati o tom slučaju”, dodaje Trnka.

Nikola Sladoje, pomoćnik ministra pravde BiH, za BIRN – Justice Report je potvrdio da “niko osim državnog ministra ne bi smio da se miješa u proces ekstradicije”.

Predstavnici međunarodne zajednice u BiH oštro su osudili Dodikove najave, naglasivši da se vladavina zakona mora poštivati u svakom dijelu BiH, te da “političari i zvaničnici na svim nivoima imaju obavezu da poštuju zakon i Ustav”.

“Svaki nalog za hapšenje koji izda predsjednik RS-a bio bi nezakonit. Ratni zločini spadaju u krivičnu nadležnost organa na državnom nivou. Entitetski pravosudni organi ih procesuiraju tek nakon ocjene državnog pravosuđa”, kazao je Mario Brkić, glasnogovornik Ureda Visokog predstavnika (OHR) u BiH.

Prema Državnoj strategiji za rad na predmetima ratnih zločina, okružna i kantonalna tužilaštva moraju predmete ratnih zločina dostaviti Tužilaštvu BiH na ocjenu, a potom Sud BiH odlučuje da zadrži predmete koji su “vrlo osjetljivi”, dok se “osjetljivi” prebacuju entitetskim institucijama na daljnje procesuiranje.

U Državnom tužilaštvu su potvrdili da vode istragu u slučaju “Dobrovoljačka ulica”, te da su stoga oni jedini nadležni da policijskim agencijama izdaju naređenja “u vezi s postupanjem u tom predmetu”.

S druge strane, obraćajući se medijima, Milorad Dodik je kazao da je zahtjev za hapšenje Ganića i Divjaka opravdan, jer protiv njih “postoji optužnica u Srbiji”.

U službi za odnose s javnošću Tužilaštva za ratne zločine Srbije su za Justice Report kazali da ne postoji nijedna optužnica za “slučaj Dobrovoljačka”.

Retoričko-političko-hipotetičko pitanje
    
Miroslav Mikeš, pravni ekspert iz Banje Luke, dijeli stav da o pitanju ekstradicije odlučuju samo državni organi, te smatra da su Dodikove izjave “retoričko-političko-hipotetičko pitanje koje se u realitetu ne može dogoditi”.

Mikeš pojašnjava da je predsjednik RS-a “razočaran” što se osobe osumnjičene za ratne zločine “tako lako puštaju na slobodu”, dok se s druge strane “pripadnici srpskog naroda veoma brzo procesuiraju”.

“Ono što je suštinski problem u zadnjih godinu dana jeste totalna inercija Tužilaštva BiH, koje godinama provodi istragu za Dobrovoljačku ulicu. Da je Tužilaštvo bilo efikasno, kako je moralo da bude za tako ozbiljne inkriminacije, onda ne bi dalo mogućnosti bilo kojem drugom tužilaštvu da paralelno vodi istragu i raspisuje potjernice”, ističe Mikeš.

U svom medijskom istupu Dodik je kazao da su Tužilaštvo i Sud BiH “instrumentalizovane i politički motivisane institucije”, te je najavio da će RS u budućnosti osporiti njihovo postojanje.

On je također dodao da ne vjeruje u tvrdnje državnog tužioca Milorada Barašina da će istraga u “slučaju Dobrovoljačka” biti okončana u narednih pola godine.

U Tužilaštvu BiH nisu željeli komentarisati ovakve izjave, kazavši da “ne vole javno govoriti o medijskim istupima političara, jer time samo dodaju ulje na vatru”.

Merima Husejnović i Denis Džidić su novinari BIRN – Justice Reporta. Justice Report je BIRN-ova sedmična online  publikacija.