Petak, 9 maja 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Šunjićev branilac, Mithat Kočo, kazao je da Tužilaštvo BiH nije dokazalo niti jedno krivično djelo koje optuženom stavlja na teret, te da ni jedan od predočenih dokaza “nije dao indiciju gdje ga optužba stavlja u funkciju dozapovjednika zatvora Vojno”.

“Neshvatljivo je da je on bio dozapovjednik zatvora jer za oba dokaza se može reći da su falsifikati. Potpisi nisu ni slični potpisima Šunjića, a grafolog je dao mišljenje da dokumenti nemaju nikakav značaj. Nije mogao biti dozapovjednik i nije imao vojni čin”, kazao je Kočo.

Osim Šunjića, Tužilaštvo BiH tereti Marka Radića, Damira Brekala i Mirka Vračevića da su, kao pripadnici Prve bjelopoljske bojne Druge brigade Hrvatskog vijeća obrane (HVO), učestvovali u fizičkom, psihičkom i seksualnom zlostavljanju zatočenika u Vojnom kraj Mostara tokom 1993. i 1994. godine.

Oni su u februaru 2009. nepravosnažno osuđeni za zločin protiv čovječnosti, i to Radić na 25, Šunjić na 21 i Brekalo na 20 godina dugotrajnog zatvora, a Vračević na 14 godina zatvora. Nakon uloženih žalbi, Apelaciono vijeće je ukinulo presudu i odredilo održavanje ponovnog suđenja, koje je počelo u julu 2010. godine.

Prema optužnici, Šunjić je bio pripadnik diverzantske jedinice “Ivan Stanić Ćićo” i dozapovjednik zatvora Vojno.

“Moj branjenik nije bio pripadnik diverzantske jedinice i nije mogao učestvovati u formiranju zatvora Vojno. Prije sukoba HVO-a i Armije BiH (ABiH), Šunjić je obavljao dužnost vojnog policajca u Sjevernom logoru, da bi 6. jula 1993. bio poslan na Raštane”, kazao je Kočo.

Šunjić je tokom iznošenja završnih riječi rekao da iskazi svjedoka “nisu istiniti”, te da se nada da će Apelaciono vijeće “posumnjati u istinitost svjedoka”.

Svjedoci Tužilaštva BiH su kazali da je optuženi učestvovao u ubistvu Arifa Omanovića, dok je svjedokinja C rekla kako je on naredio da ode na noćni zadatak onda kada je silovana, ali je Šunjić ove navode negirao, rekavši da u to vrijeme nije bio u Vojnom.

“Ne sporim da je Omanović umro u zatvoru, ali se protivim da sam učestvovao u njegovom ubistvu. (…) U tom periodu kada svjedokinja ‘C’ tvrdi da sam je slao na noćni rad nisam bio vojno angažovan”, rekao je optuženi, dodavši da 10. septembra 1993. nije dolazio na područje Vojnog, te da se 14. septembra sam razriješio dužnosti vojnog policajca.

S iznošenjem završnih riječi Šunjić će nastaviti 21. februara ove godine.

                                                                                                                                 A.J.

Najčitanije
Saznajte više
Ravnogorci okupljeni na Markovdan pozvali na ujedinjenje svih pokreta i stvaranje slobodne Srbije
Pozivima na ujedinjenje četničkih pokreta i stvaranjem slobodne Srbije, započelo je višednevno okupljanje pripadnika Ravnogorskog pokreta na Ravnog Gori.
Moguće pokretanje istrage protiv državnog ministra finansija zbog neodazivanja na javno saslušanje
Članovi državne komisije najavili su mogućnost pokretanja javne istrage protiv ministra finansija i nekih članova upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje jer se nisu odazvali pozivu na javno saslušanje o radu ove državne institucije.
Maloljetniku iz Osmaka konstatovane lake tjelesne povrede
Danku Vladičiću povećana kazna za zločin u Foči