Nedjelja, 23 Februara 2025.
Sedmični pregled našeg najboljeg materijala
_
Newsletter
Prijavom potvrđujete da imate više od 16 godina i slažete se da povremeno primate promotivne ponude za programe koji podržavaju novinarstvo Detektor.ba. Možete se odjaviti ili prilagoditi svoje postavke u bilo kojem trenutku.

This post is also available in: English

Prema riječima Mandića, nekadašnjeg ministra pravde Republike Srpske (RS), Vlada RS-a je nastojala uspostaviti centralnu vlast ne da bi “ozakonila zločine”, već kako bi ih zaustavila.

“Vlada je pokušala da centralizuje vlast jer su se na terenu pojavljivale nezakonitosti u većem obimu, pogotovo u odnosu na nesrpsko stanovništvo. Bio je prijedlog ukinuti krizne štabove i autonomne oblasti, i tada mali kneževi ne bi mogli da prave svoje male vojske, policije i administraciju”, pojasnio je Mandić.

Pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (MKSJ/ICTY), Radovanu Karadžiću se sudi za genocid počinjen u sedam bosanskohercegovačkih općina 1992. i u Srebrenici 1995. godine, zločine protiv čovječnosti, te kršenje zakona i običaja ratovanja.

U optužnici stoji da je Karadžić, kao predsjednik RS-a i vrhovni komandant njenih oružanih snaga, učestvovao u udruženom zločinačkom poduhvatu, sa pripadnicima državnih organa bosanskih Srba na regionalnom, opštinskom i lokalnom nivou, koji je za cilj imao protjerivanja Bošnjaka i Hrvata.

Svjedok Mandić je kazao da je Vlada RS-a u toku 1992. godine postavila republičkog inspektora, čiji je zadatak bio da “obiđe lokalne vlasti i ispituje zakonitost rada lokalne uprave na teritoriji RS-a”.
 
Nakon što mu je prikazan veći broj dokumenata koji se odnose na rad “privremenih sabirnih centara” u Trnopolju, Keratermu i Omarskoj u blizini Prijedora, Mandić je kazao da mu je poznato da je Karadžić uputio dopis Vladi RS-a da se “poboljšaju uslovi života u zatvorima koji na srpskoj teritoriji drže civilne vlasti”.

Karadžić je od Mandića tražio i da potvrdi njegove navode da je prihvatni centar u Trnopolju bio “otvorenog tipa”, na što svjedok nije mogao odgovoriti.

“Ne znam da li je otvoreni ili zatvoreni centar. Ja dokument prvi put vidim. Gospodine predsjedniče, ovo su dokumenti iz policije i vojske, čak iz 1993. godine, ja ne znam ništa o tome, ali ako imate dokumente gdje sam ja učesnik ili svjedok, ja bih to da me pitate. Ove dokumente prvi put vidim, osjećam se beskorisnim, ako mogu korisnijim da budem…”, dodao je Mandić.

Pred Haškim tribunalom utvrđeno je da su Omarska, Keraterm i Trnopolje tokom 1992. godine bili logori u kojima je zatvoreno na hiljade nesrpskih civila, koji su brutalno maltretirani, premlaćivani, silovani i mučeni.

Iako je Karadžić na ovom ročištu potrošio 20 sati koji su mu prvobitno dodijeljeni za ispitivanje Mandića, Sudsko vijeće mu je dalo dodatna dva sata, te će se ispitivanje Mandića okončati na narednom ročištu, u petak, 16. jula ove godine.

D.Dž.
Povezane vijesti
Saznajte više
Naredne sedmice izricanje presude Dodiku i Lukiću
U Sudu Bosne i Hercegovine naredne sedmice planirano je izricanje prvostepene presude predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku i bivšem vršiocu dužnosti direktora “Službenog glasnika RS-a” Milošu Lukiću, koji se terete za nepoštivanje odluka visokog predstavnika.
Dodik na sjednici stranke o vraćanju VRS-a, odbacivanju Suda i Tužilaštva BiH, te najavi protesta i mitinga
SNSD smatra da nikakva presuda protiv Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske, ne treba biti donesena, te poziva na mitinge podrške da se usvoje raniji zaključci Narodne skupštine o afirmaciji Vojske Republike Srpske, zakona o nepoštivanju odluka Ustavnog suda BiH, te odbacivanju državnih pravosudnih institucija, rečeno je tokom sjednice Glavnog odbora stranke u Banjoj Luci.
Dežurni policajac nije čuo galamu u stanici u Osmacima
Tužilaštvo traži ponovno suđenje Mustafi Vrapcu