Članak

Karajić: Ratovanje iz ćeifa

5. Novembra 2009.14:36
Odbrana Sulje Karajića završila dokazni postupak izvođenjem materijalnih dokaza i saslušanjem bivšeg pripadnika Armije BiH, koji je govorio o ulozi optuženog u ratu i zločinima počinjenim tokom 1994. i 1995.

This post is also available in: English

godine.

Akif Čelenka, svjedok Odbrane Sulje Karajića, kazao je da je čuo “mnoge priče” o učešću optuženog u zločinima na području Okruga Bihać, a među njima i onu o ubistvu Amira Karajića zvanog Kolač, jer se o “dobrim vijestima brzo čulo”.

“Saznao sam da je Suljo ubio Kolača jer u to vrijeme kada bi neko uradio nešto dobro, brzo se čulo. (…) Čuo sam mnoge priče o Sulji, ali neke su se pokazale netačnim i njima nisam pridavao pažnju”, rekao je Čelenka.

Suljo Karajić, bivši komandir Drugog voda Vojne policije 505. viteške motorizovane brigade Petog korpusa Armije BiH (ABiH), optužen je za ratni zločin protiv civilnog stanovništva i ratnih zarobljenika na području Okruga Bihać počinjen od augusta 1994. do februara 1995. godine.

U optužnici stoji da je Amira Karajića zvanog Kolač, nekadašnjeg pripadnika Narodne odbrane Autonomne pokrajine Zapadne Bosne (NOAPZB), ubio optuženi Karajić 4. augusta 1994. godine ispred motela “Radoč” u Bužimu.

Svjedok Čelenka je kazao da je izvjesni Šera Safin ubio jednog pripadnika NOAPZB-a u mjestu Vrnograč, a ne Karajić, kako tvrdi Tužilaštvo.

“Šera je tog čovjeka uhvatio za gušu i izveo iz policijske stanice. Nedugo potom, čuo sam kako neko govori: ‘Stani’, i potom pucanj. Tada mi je Šera rekao da je taj pokušao da pobjegne i da je pucao u njega”, objasnio je Čelenka.

Tužilaštvo tvrdi da je 6. decembra 1994. godine u mjestu Vrnograč optuženi Karajić, zajedno s podređenim pripadnicima Vojne policije, iz pritvorske jedinice Odjeljenja Stanice policije Vrnograč izveo zarobljenog pripadnika NOAPZB-a, kojeg je, nakon kraćeg ispitivanja, ubio.

Ovaj svjedok je rekao da je određeno vrijeme proveo i u Todorovskoj Slapnici, gdje nije viđao Karajića, mada je od drugih čuo da je tu dolazio.

“U Todorovskoj je bila škola u čijem je jednom dijelu bio zatvor ili pritvor. Tada sam se priključio grupi koja nije bila zvanična jedinica, ali smo odlazili po dezertere. Oni su zadržavani u školi i mnogi su bili tučeni. Situacija je tada bila blesava, teška i napeta. Sad kada pogledam, to privođenje nije bilo korektno, ali tada ipak nužno”, istakao je Čelenka.

U optužnici stoji da je Karajić u decembru 1994. godine u selu Todorovska Slapnica u osnovnu školu privodio, te naredio podređenim pripadnicima Vojne policije da privode civile koji su podržavali ideju autonomije Zapadne Bosne.

Autonomnu pokrajinu Zapadnu Bosnu i Narodnu odbranu uspostavio je Fikret Abdić u septembru 1993. godine, protivno Ustavu Republike BiH. U Hrvatskoj je 2005. godine Abdić proglašen krivim za zločine počinjene od 1993. do 1995. i osuđen na 15 godina zatvora.

Čelenka je kazao da je tokom rata bio angažovan u različitim jedinicama, među kojima i u Drugom vodu Vojne policije 505. viteške brigade ABiH, ali da nema vojnu knjižicu kojom bi to dokazao.

“Vojni staž nikad nisam sveo na jedno mjesto, ali sam bio evidentiran u brigadama kao vojnik. Nisam se evidentirao jer je rat bio moj ćeif, i to se ne naplaćuje. (…) Moja borba za BiH bila je moje zadovoljstvo, a ne obaveza”, pojasnio je svjedok.

Nastavak suđenja zakazan je za 12. novembar 2009. godine, kada će biti održana statusna konferencija kako bi Sudsko vijeće saopćilo da li će u nastavku postupka izvoditi dokaze po službenoj dužnosti.

This post is also available in: English