Utorak, 1 jula 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Alija Osmić, bivši vojni policajac 307. brigade Armije BiH (ABiH) i Operativne grupe Zapad ABiH, odlukom Suda BiH pušten je na slobodu nakon što mu je izrečen niz mjera zabrane.

Osmić se tereti za sudjelovanje u protivzakonitim zatvaranjima, ubistvima i mučenjima u podrumima i garažama u Bugojnu, kao i u “Marksističkom centru – Klosteru časnih sestara”, logoru Stadion “Iskra” i prostorijama BH Banke. Svi zločini počinjeni su nad Hrvatima iz Bugojna od 18. jula 1993. do 19. marta 1994. godine.

Prema nalogu Tužilaštva BiH, Osmić je uhapšen 9. septembra 2009. godine, nakon čega mu je određen jednomjesečni pritvor. Tužilaštvo se na ročištu 8. oktobra ove godine, zbog bojazni da bi mogao “uticati na svjedoke i saučesnike”, zalagalo za produženje pritvora Osmiću, čemu se Odbrana protivila.

Sud BiH je udovoljio prijedlogu Odbrane, te je Osmića pustio na slobodu uz mjere zabrane napuštanja općine Bugojno bez prethodnog odobrenja Suda, te oduzimanje važećih dokumenata.

Prema odluci Suda BiH, svakog ponedjeljka i srijede Osmić se mora lično javljati u Policijsku stanicu Bugojno, zabranjeno mu je kontaktiranje sa osobama koje su svjedoci navedeni u optužnici i svim eventualnim budućim svjedocima u ovome predmetu.

Optuženom je također zabranjeno kontaktiranje ili sastajanje sa svim saučesnicima i pomagačima, te je određeno da o ovom predmetu može razgovarati samo sa svojim braniocem.

Osmić ne smije posjećivati mjesta gdje borave osobe koje su u optužnici navedene kao svjedoci, kao ni prisustvovati javnim i privatnim društvenim okupljanjima.

Ovom odlukom Osmiću se nalaže da “strogo postupa u skladu s naredbama i pozivima Suda BiH”, te da mora biti dostupan Tužilaštvu BiH.

Najčitanije
Saznajte više
Domaće institucije trebaju preuzeti veću odgovornost u procesu pronalaska nestalih
Traganje za nestalim osobama je investicija u budućnost, a Bosna i Hercegovina treba osnažiti svoje kapacitete i osamostaliti se na putu ka pronalasku onih za kojima se više od tri decenije nakon ratnih sukoba traga, rečeno je tokom panel-diskusije o potrazi za nestalim.
Dijeljenje provjerenih činjenica o genocidu kao očuvanje sjećanja na Srebrenicu
Memorijalni centar Srebrenica je, povodom obilježavanja 30. godišnjice genocida, objavio publikaciju “Naša priča, naše obećanje“ u kojoj su navedene informacije o historijskom kontekstu pada Srebrenice i genocidu počinjenom u zoni koju su Ujedinjene nacije proglasile sigurnom.