Zbog opasnosti od bjekstva, mogućeg utjecaja na svjedoke i pomagače, te što bi boravkom na slobodi mogli narušiti sigurnost građana ili imovine, Tužilaštvo BiH je zatražilo određivanje pritvora Radoju Laloviću i Soniboju Škiljeviću, bivšim rukovodiocima Kazneno-popravnog zavoda (KPZ) na Kuli.
Odbrana se ovom prijedlogu protivila, a Sud BiH će odluku donijeti naknadno.
“U cijelosti su osnovani svi pritvorski razlozi, te su time ispunjeni oni opštii posebni. Obojica su suočeni sa teškim optužbama, što kod njih može prouzrokovati želju za bjekstvom”, rekao je Behaija Krnjić, tužilac Tužilaštva BiH.
Obojici optuženih Sud BiH je krajem novembra 2008. godine, nakon hapšenja,odredio mjere zabrane napuštanja boravišta i putovanja van BiH, kontaktiranja sa svjedocima i suizvršiocima, te između sebe. Po toj odluci, kontrola opravdanosti mjera zabrane vršit će se svaka dva mjeseca, te ukoliko dođe do kršenja bilo koje od ovih mjera, Sud BiH će odrediti pritvor optuženima.
Lalović i Škiljević su optuženi da su od maja 1992. do decembra 1995. godine učestvovali u zločinu protiv čovječnosti tako što su “svjesno i voljno” sudjelovali u “sistemskom udruženom zločinačkom poduhvatu” koji je za cilj imao progon nesrpskog stanovništva.
U tom periodu, kako stoji u optužnici, Lalović je bio upravnik Kazneno-popravnog doma “Butmir” na Kuli, gdje je postojao “organizovan sistem zlostavljanja zatočenika”, a Škiljević je bio njegov zamjenik.
Obrazlažući razloge za pritvor, Krnjić je kazao da Lalović posjedujedržavljanstvo Republike Srbije te da bi “zbog poroznosti granica i poznanstava”mogao pobjeći iz BiH i tako izbjeći krivično gonjenje.
“On je tu činjenicu o posjedovanju dvojnog državljanstva ranije zatajio, što dovodi u sumnju njegovu iskrenost. U Srbiji se nalazi i Škiljevićeva kćerka na liječenju, te je moguće da, ukoliko ode njoj u posjetu, tamo i ostane”, rekao je Krnjić.
Odbrane optuženih su negirale mogućnost bjekstva, te istakle da je prijedlog Tužilaštva “neosnovan”.
“Istina je da je Lalović državljanin Srbije, ali on ne posjeduje njihov pasoš. Prvobitno se Tužilaštvo bilo složilo sa mjerama zabrane koje je Sud izrekao, i od tada se do danas nije ništa promijenilo, zbog čega smatramo njihov prijedlog neosnovanim”, rekao je Refik Serdarević, Lalovićev branilac.
I Fahrija Karkin, Škiljevićev branilac, kazao je da Tužilaštvo “nema saznanja”o eventualnim kršenjima mjera zabrane koje su optuženim izrečene, te da je prijedlog o pritvoru rezultat pritiska javnosti.
“Ovdje je tlo pritiska štampe te je Tužilaštvo sada postavilo taj prijedlog pošto su žrtve reagovale i izrazile svoje nezadovoljstvo. Ne postoje dokazi o povredi javnog reda i mira i ovaj prijedlog je apsolutno neosnovan”, obrazložio je Karkin.
Pred kraj prošle godine brojna udruženja žrtava rata okupila su se pred Sudom BiH u znak protesta zbog njegovog dosadašnjeg rada i puštanja osumnjičenih i optuženih za ratne zločine da se brane sa slobode. Žrtve su tom prilikom najavile da će ubuduće odbijati da svjedoče pred Sudom.
