Srijeda, 10 juna 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Pred Vijećem Tribunala u Haagu, po drugi put krivicu su negirali Mićo Stanišić i Stojan Župljanin, koje tamošnje tužilaštvo tereti za zločine protiv čovječnosti, kršenje zakona i običaja rata počinjene na teritoriji BiH.

Stanišić se prvi put o krivnji izjasnio u martu 2005. godine, dok je Župljanin to učinio u junu tri godine poslije.

Krajem septembra 2008. godine, Sudsko vijeće je prihvatilo prijedlog Tužilaštva o spajanju ovih dvaju predmeta, te su se na ročištu 20. novembra optuženi izjasnili po zajedničkoj optužnici.

“Izjašnjavam se da nisam kriv po ovim tačkama optužnice, kao ni po jednoj za koju sam se do sada izjasnio”, rekao je Stojan Župljanin.

Mićo Stanišić se izjasnio putem video linka iz Beograda, budući da je privremeno pušten na slobodu.

Prema navodima optužnice, na teret im se stavljaju ubistva, prisilna preseljenja, protjerivanja i deportacije na području BiH u periodu rata od 1992. do 1995. godine.

Stanišić je tada bio ministar unutrašnjih poslova Srpske Republike BiH, dok je Župljanin bio načelnik regionalnog Centra službi bezbjednosti u Banjoj Luci, član Kriznog štaba Autonomne regije Krajina (ARK) i savjetnik predsjednika RS-a za unutrašnje poslove.

Na teret im se stavlja i učešće u udruženom zločinačkom poduhvatu sa Radovanom Karadžićem (koji čeka početak suđenja u Haagu), Biljanom Plavšić (osuđena na 11 godina zatvora), Momčilom Krajišnikom (nepravosnažno osuđen na 27 godina) i mnogim drugim visokim funkcionerima Republike Srpske.

Stanišić se predao u martu 2005. godine, dok je Župljanin uhapšen u junu 2008., nakon devet godina provedenih u bjekstvu.

Najčitanije
Saznajte više
Mevlid Jašarević: Rekao da mu dođe da uzme nož iz kuhinje i uleti u kancelariju
Svjedokinja Tužilaštva Bosne i Hercegovine prisjetila se straha i ugroženosti koje je osjećala prilikom riječi i nasrtaja Mevlida Jašarevića, kome se sudi za prijetnje službenicima zatvora gdje se nalazi na izdržavanju kazne za napad na Ambasadu SAD-a 2011. godine.
Zajednička tematska sjednics Komisija za sigurnost Parlamenata Federacije BiH. Foto: Detektor
Više od hiljadu incidenata motivisanih mržnjom, institucije bez adekvatnog odgovora
Dok Federacija Bosne i Hercegovine još čeka Zakon o javnom okupljanju i Nacrt zakona o sprečavanju nasilja i nedoličnog ponašanja na sportskim događajima, monitoring Misije OSCE-a u BiH od 2016. bilježi 1.436 potencijalnih incidenata motivisanih mržnjom, kojima pravosudne institucije i dalje ne posvećuju dovoljnu pažnju.
Ljuban Vuković: Odbrana u žalbi traži oslobađajuću presudu
Na Grujičića negativno uticali pritvor i odlazak na suđenje