Pritiskom do haških bjegunaca
Erna Mačkić
BIRN BiH
Sarajevo
Istraga protiv osoba koje Tužilaštvo BiH dovodi u vezu sa mrežom podrške najtraženijim haškim optuženicima koji su u bijegu traje, ali optužnica još nema.
Prema saznanjima Justice Reporta, neizvjesno je hoće li uopće doći do podizanja optužnica jer su te istrage “više kao vrsta pritiska na pomagače koji brže djeluju od naših istražnih organa”, smatraju upućeni.
U Tužilaštvu BiH ne žele reći protiv koliko osoba se vodi istraga pod sumnjom da pomažu haškim optuženicima u bijegu, niti žele dati bilo kakve informacije u vezi s tim.
Milovan Bjelica je osoba sa “crne liste” koju je usvojilo Vijeće Evropske unije, a krajem augusta prošle godine prihvatilo i Vijeće ministara BiH. Na ovoj listi je ime 41 osobe kojoj se onemogućuje ulazak u zemlje članice EU-a.
“Stavljanje na crnu listu psihički djeluje, padne neka težina na leđa iako je sve neopravdano”, kaže Bjelica za Justice Report, naglašavajućida “ima lične dokumente i da ga još niko nije zaustavljao, pa i ne zna za posljedice zbog toga što je na toj crnoj listi”.
Bjelica ističe da “nema potrebeda prelazi granicu”, ali se ipak prisjeća da je išao u Beograd nakon što je njegovo ime stavljeno na listu pomagača, i kaže da na granici nije imao problema.
Na listi je i ime Milorada Bilbije, nekadašnjeg zamjenika načelnika operativne uprave Obavještajno-sigurnosne agencije u Banjoj Luci, kojeg je Visoki predstavnik u decembru 2004. godine smijenio sa funkcije zbog sumnje da je umiješan u pružanje pomoći haškim bjeguncima.
Advokat Miljkan Pucar, koji zastupa interese Bilbije, pojašnjava da je Ustavni sud BiH, nakon što su mu podnijeli apelaciju, utvrdio da su njegovom klijentu povrijeđena ljudska prava jer im nije ostavljeno pravo žalbe na odluku o smjeni.
“Predsjedništvo BiH, Vijeće ministara i Parlamentarna skupština BiH trebali bi u martu ove godine da obavijeste Ustavni sud BiH o poduzetim mjerama u vezi s odlukom o povredi ljudskih prava”,kaže Pucar, dodajući da će, ukoliko do toga ne dođe, čekati sljedeći potez Tužilaštva BiH.
Pretresi i oduzimanje imovine
Radovana Karadžića, Ratka Mladića, Stojana Župljanina i Gorana Hadžića je Haški tribunal optužio zbog ratnih zločina počinjenih na području bivše Jugoslavije. Protiv ove četvorice su izdate i međunarodne potjernice, ali oni su i dalje u bjekstvu.
Istražni organi u BiH smatraju da haškim optuženicima pri skrivanju pomaže više osoba koje čine mrežu podrške. U Tužilaštvu BiH do sada je saslušano nekoliko osoba zbog sumnje da pomažu haškim optuženicima. Uz to, pripadnici Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA), entitetskih MUP-ova i EUFOR-a više puta su pretresali stambene i poslovne objekte članova užih porodica haških optuženika ili njihovih nekadašnjih bližih poslovnih saradnika.
Posljednji pretres bio je u Doboju i Bijeljini, kada su pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske (MUP RS) ušli u stanove Steve Regoje, bivšeg vozača RadovanaKaradžića, i Predraga Blagojevića, Karadžićevog dugogodišnjeg pratioca. Po nalogu Suda BiH, pretres su izvršili pripadnici Jedinice za posebne istrage MUP-a RS-a, a rezultat akcije je izuzimanje nekoliko videokaseta i mobilnih telefona, te lične dokumentacije.
Na osnovu odluke Visokog predstavnika u BiH Miroslava Lajčaka, početkom ove godine pripadnici MUP-a RS-a oduzeli su putne isprave supruzi, sinu, kćerki i zetu Radovana Karadžića. Nešto ranije, u novembru prošle godine, Sud BiH donio je odluku o privremenoj zabrani raspolaganja imovinom porodici Karadžić.
Odluka Suda BiH se odnosi na kuću Karadžićeve supruge Ljiljane Zelen-Karadžić koja se nalazi u naselju Krivače, zatim na stan njegove kćerke Sonje i njenog supruga Branislava Jovičevića, te na poslovni objekt u izgradnji. Na spisku je i stan Karadžićevog sina Saše. Svi objekti senalaze na području općine Pale.
Osim članova Karadžićeve, Mladićeve, Župljaninovei Hadžićeve porodice, na “crnoj listi”, koju je Vijeće ministara BiH u cijelosti prihvatilo radi provođenja mandata Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) i poštivanja odluka Evropske unije, nalazi se još 26 imena.
Osobama sa crne liste se zabranjuje ulazak i tranzit preko teritorije BiH, a na njoj se nalazi i Milorad Ulemek Luković zvani Legija, koji u beogradskom zatvoru služi 40-godišnju kaznu.
Momčilo Mandić je također na crnoj listi, iako je pravosnažnom presudom Suda BiH oslobođen tačke optužnice koja se odnosila na finansiranje pravne zaštite Radovana Karadžića. Mandić je oslobođen – kako je obrazloženo – zbog nedostatka dokaza.
Advokat Refik Serdarević, koji je branio Mandića,kaže da “ne vjeruje da Tužilaštvo BiH ponovno provodi istragu protiv njegovog branjenika jer je prethodno oslobođen tačke optužnice koja ga je teretila da je jedan od organizatora mreže podrške Radovanu Karadžiću”.
“Mandić nije saslušavan u Tužilaštvu BiH u vezi stim, ali razgovarao sam s njim tokom moje posjete i rekao sam mu da ne reaguje jer je vjerovatno na listu Vijeća ministara stavljen lančanom reakcijom, a ne zato što je stvarno kriv za to”, kaže Serdarević za Justice Report.
Mandić je pravosnažnom presudom Suda BiH osuđenna pet godina zatvora zbog zloupotrebe položaja u nekadašnjoj Privrednoj banci Srpsko Sarajevo (PBSS) i nalazi se na izdržavanju kazne u zatvoru u Banjoj Luci.
Imena sa crne liste
Prema pisanju bosanskohercegovačkih medija, u Tužilaštvu BiH se provodi istraga protiv 42 osobe koje pomažu Radovanu Karadžiću u njegovom bijegu, a riječ je o istim imenima koja se nalaze i na listi Vijeća ministara.
“Ukoliko zaista postoji istraga u Državnom tužilaštvu, Mandiću mora biti stavljeno nešto drugo na teret, a ne ono čega je već oslobođen”, kaže Serdarević.
Milovan Cicko Bjelica kaže da je bio osumnjičen, zajedno s Mandićem i ostalima, za pomaganje skrivanja Radovana Karadžića, ali da su istražni organi, nakon saslušanja u toku istrage u vezi s Privrednom bankom, odustali od daljnjeg gonjenja.
“Meni su se u proteklom periodu obraćali nekoliko puta i pripadnici SFOR-a, predstavnici Haškog tribunala i drugih međunarodnih organizacija, koji su željeli da uspostavim kontakte sa Karadžićem. Sve što sam mogao, uradio sam. Svjedočio sam i na suđenju Momčilu Krajišniku u Haagu i dao odgovore na sva postavljena pitanja”, kaže Bjelica.
Advokat Miljkan Pucar navodi da Milorad Bilbija, kojeg zastupa, nije nikada saslušan zbog sumnje da pomaže haškim optuženicima u bjekstvu, niti je pokrenut krivični postupak protiv njega.
Bilbiju je Paddy Ashdown, bivši Visoki predstavnik u BiH, 16. decembra 2004. godine smijenio s funkcije zamjenika načelnika operativne uprave Obavještajno-sigurnosne agencije, centrala Banja Luka, i zabranio mu pravo na rad.
Ustavni sud BiH, kojem je Bilbija podnio apelaciju, donio je odluku u kojoj stoji da su mu povrijeđena ljudska prava jer mu je onemogućeno pravo žalbe na odluku. Ustavni sud je ostavio rok od tri mjeseca, koji teče od dana dostavljanja odluke Predsjedništvu BiH, Vijeću ministara i Parlamentarnoj skupštini, nakon čega treba da ga obavijeste o poduzetim mjerama.
“Trebalo bi do marta da obavijeste Ustavni sud BiH o poduzetim mjerama ili će Sud obavijestiti Tužilaštvo BiH o neprovođenju njegovih odluka. Tada ćemo vidjeti šta će uraditi”, kaže Pucar u izjavi za Justice Report, dodajući da su se obratili i Sudu u Strasbourgu, koji bi taj slučaj trebao do jeseni uzeti u razmatranje.
U Uredu Visokog predstavnika (OHR) u Sarajevu nisu nam mogli dati odgovor šta se dalje dešava sa osobama koje budu smijenjene zbog sumnje da pomažu haškim optuženicima u bjekstvu. Oleg Milišić, glasnogovornik OHR-a, kaže da se smjenom priča ne završava, ali da “ne mogu” reći šta se dalje radi.
Uz spomenuta lica, na crnoj listi se nalazi i Ljuban Ećim, koji je prošle godine uhapšen u Srbiji zbog umiješanosti u trgovinu narkoticima, zatim Predrag Jovičić, bivši službenik u Centru javne bezbjednosti Zvornik, Dragomir Keserović, Dragan Kijac, biznismeni Radomir Kojić i Tomislav Kovač, te Predrag Kujundžić, koji je u pritvoru zbog optužnice Tužilaštva BiH za ratni zločin počinjen na području Doboja.
Na listi Vijeća ministara BiH, na kojoj su imena osoba kojima ne bi trebao biti dozvoljen ulazak i tranzit preko područja BiH, stoji i ime Milomira Mališa, bivšeg načelnika Centra javne bezbjednosti Zvornik, kojeg je Visoki predstavnik također smijenio s funkcije.
Milorad Marić, Jelenko Mićević, Milan Ninković,Velibor Ostojić, Zoran Ostojić, Petko Pavlović, Čedomir Popović, Branislav Puhalo, Nade Radović, Branko Ratić, Slavko Roguljić, Mirko Šarović (bivši član Predsjedništva BiH), Mrkša Skočajić, Milenko Vračar, Milan Zogović, te djeca i supruge sve četvorice haških optuženika, također su na “crnoj listi”.
Tragajući za Radovanom Karadžićem, za tri mjeseca prošle godine MUP RS-a je saslušao 25 osoba koje se po raznim osnovima dovode uvezu s njim.
“Neka od tih lica saslušavana su više puta, s ciljem vršenja konstantnog pritiska prema saradničko-pomagačkoj mreži i članovima uže porodice i rodbine Karadžića, uz korištenje svih dozvoljenih operativno-tehničkihmjera i radnji”, navodi se u izvještaju o saradnji institucija RS-a sa Haškim tribunalom za treći kvartal prošle godine.
Zbog dovođenja u vezu sa skrivanjem Stojana Župljanina, saslušanoje osam lica, od kojih neka i više puta, ali u izvještaju institucija RS-a se navodi “da nemaju saznanja” koja bi ukazivala da se on skriva u tom bosanskohercegovačkom entitetu.
Za razliku od BiH, u Srbiji postoji optužnica protiv 11 osoba koje se terete da su pomagale pri skrivanju haškom optuženiku Ratku Mladiću.
Optužnicu je podnijelo Drugo opštinsko tužilaštvo u Beogradu 14. juna 2006. godine protiv Jove Đoge, Marka Lugonje, TatjaneVasković, Stanka Ristića, Blagoja Govedarice, Ljiljane Vasković, Saše Badnjara, Predraga Ristića, Ratka Vučetića, Borislava Ivanovića i Bojana Vaskovića. Svi optuženi se brane sa slobode.
Erna Mačkić je novinarka BIRN – Justice Report internet publikacije.
