Ponedjeljak, 30 juna 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Bivši pripadnik Petog korpusa Armije BiH, Suljo Karajić,pred Sudom BiH u petak, 11. januara 2008. godine, negirao je krivicu za učešće u zločinima počinjenim nad civilima i ratnim zarobljenicima sa područja Bihaća.

“Nisam kriv po optužnici koja mi se stavlja na teret”, rekao je Suljo Karajić.

Tužilaštvo BiH Karajića tereti da je od augusta 1994. do februara 1995. godine učestvovao u ubistvima, te nečovječnom postupanju prema ratnim zarobljenicima i civilima tokom sukoba između Petog korpusa Armije BiH i Narodne odbrane Autonomne pokrajine Zapadna Bosna (NOAPZB), na širem području grada Bihaća.

Karajić je optužen za ubistvo jednog zarobljenog pripadnika NOAPZB u augustu 1994. godine, kao i “neosnovanom privođenju civila” zbog sumnje da “podržavaju ideju autonomije Zapadna Bosne” koje je ubijao, fizički i psihički zlostavljao.

Autonomna pokrajina Zapadna Bosna proglašena je u septembru 1993. godine, protivno Ustavu BiH. Nakon proglašenja, novoformirana vojska NOAPZB sukobila se sa Armijom BiH. Sukobi su okončani u ljeto 1995. godine.

Pripadnici Državne agencije za istrage i zaštitusu, po nalogu Tužilaštva BiH, uhapsili Karajića 17. oktobra 2007. godine, dok je Sud BiH optužnicu potvrdio 4. januara 2008. godine.

Najčitanije
Saznajte više
Domaće institucije trebaju preuzeti veću odgovornost u procesu pronalaska nestalih
Traganje za nestalim osobama je investicija u budućnost, a Bosna i Hercegovina treba osnažiti svoje kapacitete i osamostaliti se na putu ka pronalasku onih za kojima se više od tri decenije nakon ratnih sukoba traga, rečeno je tokom panel-diskusije o potrazi za nestalim.
Dijeljenje provjerenih činjenica o genocidu kao očuvanje sjećanja na Srebrenicu
Memorijalni centar Srebrenica je, povodom obilježavanja 30. godišnjice genocida, objavio publikaciju “Naša priča, naše obećanje“ u kojoj su navedene informacije o historijskom kontekstu pada Srebrenice i genocidu počinjenom u zoni koju su Ujedinjene nacije proglasile sigurnom.