Srijeda, 29 jula 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

Sud BiH potvrdio je optužnicu Državnog tužilaštva protiv Novaka Đukića, bivšeg visokog oficira Vojske Republike Srpske (VRS) kojem se na teret stavlja granatiranje Tuzle 1995. godine, u vrijeme dok je ovaj grad imao status UN-ove zaštićene zone.

Prema optužnici, Đukić se tereti da je 25. maja 1995. godine naredio artiljerijskom vodu koji mu je bio potčinjen, i koji je bio lociran na planini Ozren, da iz topova M46 granatira Tuzlu. Jedan artiljerijski projektil – kako se navodi u optužnici – pao je u sami centar grad, dio zvani Kapija, gdje je “nakon žestoke eksplozije” poginula 71 osoba, a ranjeno njih 240.

U drugoj tački optužnice Đukiću se na teret stavlja i izdavanje naredbe za “ispaljivanje devet artiljerijskih projektila” na Tuzlu, koji su pogodili autobusko stajalište, gdje je jedna osoba ubijena, te Livnicu čelika i još nekoliko objekata, na kojima je načinjena velika materijalna šteta.

Tokom istrage koju je provelo Tužilaštvo BiH, Đukić je “potvrdio da je u sporno vrijeme bio komandant Taktičke grupe Ozren VRS-a”, te da je “odobravao upotrebu topova kalibra 130 mm”.

Za masakr počinjen 25. maja 1995. Đukić je kazao da je “saznao godinu dana kasnije, iz sredstava informisanja”.

U toku istrage Tužilaštvo BiH je saslušalo i pripadnike VRS-a koji su potvrdili da je “u sporno vrijeme Đukić bio komandant i da je naredio ispaljivanje granata na grad Tuzlu.

Đukića su pripadnici Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) uhapsili 7. novembra prošle godine, od kada se nalazi u pritvoru. U zakonskom roku, koji iznosi 15 dana, Đukić bi se trebao izjasniti o krivnji.

Najčitanije
Saznajte više
Kako je vandalizam u Međugorju postao političko pitanje
Iako je istraga pokazala da vandalizam u Međugorju nije bio međunacionalno motivisan, prve reakcije pojedinih političara predstavile su ga kao napad na Hrvate i katolike u Bosni i Hercegovini, što doprinosi političkim tenzijama i produbljivanju podjela.
Lokalne zajednice pozvale na jačanje povjerenja i društvene kohezije
Partnerske zajednice okupljene u projektu “Jačanje povjerenja i kohezije u zajednicama u Bosni i Hercegovini – Možemo bolje“ poručile su da se trajni mir, povjerenje i društvena kohezija mogu graditi jedino zajedničkim djelovanjem institucija, civilnog društva i građana.
BHRT dobio pomoć od šest miliona KM, problemi i dalje ostaju