Nedjelja, 30 augusta 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Državno tužilaštvo je saslušalo Esada Šejtanića kao posljednjeg svjedoka u svom dokaznom postupku protiv Zijada Kurtovića. Na sljedećem ročištu, 10. januara 2008. godine, Tužilaštvo će prezentirati materijalne dokaze, čime će se okončati ovaj dio suđenja.

Kurtović, bivši pripadnik Armije BiH (ABiH), optužen je da je u oktobru 1993. godine sudjelovao u zatvaranju, mučenju i zlostavljanju civila Hrvata i ratnih vojnih zarobljenika u katoličkoj Crkvi Svih Svetih u Donjoj Drežnici. Prema navodima optužnice, koja ima 11 tačaka, Kurtović je bio komandir voda Vojne policije Samostalnog bataljona Drežnica.

Esad Šejtanić, koji je u periodu od decembra 1992. do jula 1993. bio komandant istog bataljona u sastavu Armije BiH, rekao je kako je zadatak Vojne policije što je djelovala u sastavu bataljona bio da “obezbjeđuje komandu”, te ”punktove na magistralnom putu M17”. Svjedok je kazao kako Kurtovića poznaje od prvog dana njegovog dolaska u bataljon i da mu je poznat njegov vojni angažman, ali da mu nije poznato da je on bio komandir Vojne policije, nego samo vojni policajac – “i to dobar”.

“To je bio hrabar borac, dobar policajac. Radio je najčešće na obezbjeđivanju punkta na putu M17, gdje smo imali mnogo problema. Ono što sam kao komandant bataljona od njega zahtijevao, izvršavao je korektno. Inače su u Vojnoj policiji bili hrabri ljudi koji nisu prezali od opasnosti”, kazao je Šejtanić.

Tokom unakrsnog ispitivanja, odgovarajući na pitanja branioca Fahrije Karkina, svjedok je rekao da njegova jedinica nije imala zarobljenika u Drežnici. “Ako smo nekoga pritvarali, to su bili pripadnici Armije kojima smo održali lekciju iz morala, da su obavezni braniti svoju kuću”, rekao je Šejtanić, dodavši da ni taj posao nisu obavljali vojni policajci iz Drežnice, jer su “bili zaduženi za osiguravanje komande”, dok su “oni najistaknutiji” bili na liniji.

Prije početka sukoba između ABiH i Hrvatskog vijeća obrane (HVO), tvrdi svjedok, pripadnici HVO-a su u “kompletnom sastavu” napustili Drežnicu, te je ostalo “desetak civila” Hrvata, kojima “nismo pravili probleme”.

Najčitanije
Saznajte više
Sve manje potencijalnih svjedoka i informacija bitnih za pronalazak nestalih
Institut za nestale osobe Bosne i Hercegovine (INO BiH) uputio je apel svima koji posjeduju bilo kakve informacije o nestalim osobama i lokacijama na kojima bi se mogli nalaziti posmrtni ostaci, da ih dostave nadležnim institucijama.
Sjećanje na masakr na Markalama: Dio sistemske i isplanirane kampanje terora
Minutom šutnje, čitanjem imena ubijenih i polaganjem cvijeća obilježena je 31. godišnjica zločina na Markalama kada su u eksploziji granate ispaljene s položaja Vojske Republike Srpske poginula 43 građanina Sarajeva, a više od 80 ih je teže ili lakše ranjeno.