Ponedjeljak, 30 juna 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Sud BiH je potvrdio prilagođenu optužnicu protiv četvorke koji se terete za zločine počinjene u prijedorskim logorima 1992. godine.

Početkom maja ove godine Željko Mejakić (42), Momčilo Gruban – Čkalja (45), Dušan Fuštar (52) i Duško Knežević Duća (39) prebačeni su iz Haga u nadležnost Suda u Sarajevu u skladu sa završnom strategijom Međunarodnog tribunala.

Tužilaštvo Bosne i Hercegovine ovu četvoricu tereti da su od aprila do kraja 1992. godine na području općine Prijedor nad nesrpskim stanovništvom počinili zločin protiv čovječnosti.

U optužnici se navodi da je u tom periodu sa područja općine Prijedor «u okviru širokog i sistematičnog napada» više od 7.000 civila sistematski zatvarano u logore Omarska, Keraterm i Trnopolje «gdje su držani u nehumanim uslovima i bili podvrgnuti teškom fizičkom, psihičkom i seksualnom zlostavljanju», te da su mnogi od njih i ubijeni.

Tužilaštvo BiH smatra da su optuženi «direktno učestvovali u tim zlostavljanjima i progonima» nesrba.

Prema navodima optužnice Željko Mejakić je od 24. maja do 30. augusta 1992. bio de facto komandant logora Omarska, odnosno bio je «nadređen za sve tri smjene straže» i imao je «stvarnu kontrolu nad radom i ponašanjem svih stražara i drugih lica koja su radila u logoru». Također je Mejakić imao kontrolu nad uslovima života u logoru kao i «nad životima i tijelima preko 3.000 zarobljenih civila».

Momčilo Gruban je bio komandir jedne od tri smjene straže u istom logoru.

Obojici se na teret stavljaju ubistva i mučenja zatočenika koja su počinila njima podređene osobe, te zlodjela koja su počinili oni lično. Među nabrojanim zločinima je i silovanje i drugi oblici seksualnog zlostavljanja zatvorenika.

Optuženi Duško Knežević je, kako stoji u optužnici, bez ikakvog službenog položaja redovno ulazio u logor Omarska i Keraterm gdje je «neometan počinio ubistva i premlaćivanja zatvorenika», te učestvovao u silovanju i drugim oblicima seksualnog zlostvaljanja.

Dušan Fuštar je, smatra Tužilaštvo, od 24. maja do 30. augusta 1992. godine komandovao jednom od tri smjene straže u logoru Keraterm u kojem je bilo zatočeno oko 1.500 civila nesrba.

Fuštar se tereti da je «učestvovao u samovoljnom lišavanju slobode zaočenika» te je «doprinosio jačanju funkcionisanja logorskog sistema zlostavljanja putem različitih oblika fizičkog, psihičkog i seksualnog nasilja».

Fuštar se tereti i da je lično ubio više od jedne osobe u logoru te da ih je fizički zlostavljao.

Sva četvorica optužuju se za «udruženi zločinački poduhvat».

Tužilaštvo BiH je u optužnici navelo niz zločina koji se stavljaju na teret ovoj dvojici, od premlaćivanja zatočenika baseball, policijskom ili palicom sa metalnom kuglom na vrhu, preko surovog premlaćivanja željeznim šipkama, do uskraćivanja lijekova i strijeljanja.

Sva četvorica optuženih su se dobrovoljno predala u toku 2002. odnosno 2003. godine, nakon čega su prebačeni u pritvorsku jedinicu Scheveningen u Hagu.

Tamošnje Tužilaštvo je prošle godine tražilo da se predmet prebaci u Sarajevo obrazlažući zahtjev da su djela za koje se optuženi terete «dovoljno teška da se za njih sudi pred Međunarodnim sudom», ali ne može ih se okarakterisati kao «toliko teška da nalažu suđenje pred Međunarodnim sudom».

Najčitanije
Saznajte više
Domaće institucije trebaju preuzeti veću odgovornost u procesu pronalaska nestalih
Traganje za nestalim osobama je investicija u budućnost, a Bosna i Hercegovina treba osnažiti svoje kapacitete i osamostaliti se na putu ka pronalasku onih za kojima se više od tri decenije nakon ratnih sukoba traga, rečeno je tokom panel-diskusije o potrazi za nestalim.
Dijeljenje provjerenih činjenica o genocidu kao očuvanje sjećanja na Srebrenicu
Memorijalni centar Srebrenica je, povodom obilježavanja 30. godišnjice genocida, objavio publikaciju “Naša priča, naše obećanje“ u kojoj su navedene informacije o historijskom kontekstu pada Srebrenice i genocidu počinjenom u zoni koju su Ujedinjene nacije proglasile sigurnom.