Sudije, tužioci i političari tri decenije od završetka rata odupiru se reformi pravosuđa, ali i drugih institucija važnih za uspostavljanje vladavine prava kroz proces koji se naziva tranzicijskom pravdom.

Ususret 30. godišnjici od završetka rata u Bosni i Hercegovini, Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) kroz svoj portal Detektor napravila je detaljno mapiranje svih mehanizama tranzicijske pravde i kako su oni provođeni u zemlji.

Haška presuda i dokumenti koje je analizirao Detektor otkrivaju imena najmanje četiri osobe koje su izdavale odobrenja za odvođenje na prinudni rad logoraša iz “Heliodroma” tokom 1993. godine, a da nikada nisu procesuirane pred domaćim pravosuđem. Neki od njih bili su svjedoci uprkos činjenici da su zatočenici ranjavani, a neki i ubijeni u živom štitu, u koji su poslani iz nehumanih uslova logora.

Dvije bivše zatvorenice Ruske Federacije iz Ukrajine su bol koju su preživjele pretvorile u borbu za pomoć osobama koje su bile seksualno zlostavljane u ratu. Od Ukrajine traže da se u zakon uvede krivično djelo seksualnog nasilja u sukobu i priznavanje statusa preživjelim žrtvama, kojih je do danas registrovano više od 300, među kojima su i djeca.

U nizu komentara o napadu na policajce u Bosanskoj Krupi, koji se istražuje kao terorizam, domaći političari ponovo su iskoristili osjetljiv trenutak da šire dezinformacije, što može povećati opasnost od radikalizacije javnog prostora, ali i pojedinaca.

Kada su ruske snage okupirale područje na kojem je živjela 13-godišnja Sofija, školski sistem je transformiran kako bi indoktrinirao ukrajinske učenike da vjeruju da su ruske patriote i ugušio bilo kakva različita mišljenja.