U brojnim reakcijama na čin nasilja maloljetnika u Bosanskoj Krupi, koji se sada istražuje kao terorizam, u kojem je ubio jednog i ranio drugog policajca, vlasti i pojedini stručnjaci ponovo govore isključivo o reakciji i kaznama, a gotovo nikako o sprečavanju radikalizacije mladih i djece u nasilje. Istraživači za Detektor objašnjavaju zašto je to pogrešno i zašto je važno promijeniti fokus društvene rasprave.

Nakon zahtjeva Memorijalnog centra Srebrenica, sa Google mapa uklonjena je lažna lokacija “Park Ratka Mladića“ pored mezarja žrtava genocida u Potočarima – što vide kao još jedan način negiranja i uvrede za preživjele, dok ostaju otvorena pitanja na koji način se počinioci mogu kazniti za veličanje ratnih zločinaca i kako efikasnije zabraniti i onemogućiti ovakve slučajeve.

Od kraja rata u Bosni i Hercegovini pred pravosudnim institucijama je preko 1.100 osoba osuđeno za ratne zločine. U poređenju s memorijalizacijom ili bilo kojim drugim pitanjem tranzicijske pravde, ovaj segment dobio je najveći fokus institucija. Uprkos tome, odbijanje tužilaca da sistematski podižu optužnice protiv višerangiranih počinilaca, cjepkanje složenih istraga, spora suđenja, nedostatak strateškog pristupa, politizacija i manjak podrške svjedocima rezultirali su apsolutnim razočarenjem žrtava i njihovih porodica.

Osam mjeseci od početka suđenja Miloradu Dodiku, predsjedniku Republike Srpske, Državi sud je prvi put reagovao na njegove komentare i uvrede upućene postupajućoj sutkinji. Pravni stručnjaci koji su ranije upozoravali da bi mu zbog komentara o tužiocima, sudijama i svjedocima trebalo biti zabranjeno istupanje u medije o predmetu, navode da je sada saopćenje Suda BiH zakašnjela reakcija.

Izjave kojima su kandidati na prethodnim izborima doprinosili mržnji među etničkim skupinama i podjelama, u ovogodišnjoj predizbornoj kampanji su zamijenjene uvredama, diskriminacijom i segregacijom LGBTIQ+ zajednice u BiH, pokazuje monitoring Detektora.

Tenk sa uperenom cijevi – spomenik otkriven prošle sedmice u parku kod Druge gimnazije u Sarajevu – neprimjeren je zbog učenika, kojima će biti prva asocijacija na školovanje, ali otvara i pitanja spomeničke kulture u Bosni i Hercegovini, smatraju stručnjaci, za koje on ne služi suočavanju s prošlošću i procesima pomirenja pa može produbiti podjele i mržnju.