Članak

Ristanić: Ubistva u logoru “Luka”

17. Aprila 2018.14:25
Svjedok Državnog tužilaštva kazao je na suđenju za zločine u Brčkom da je tokom zatočeništva u “Luki” viđao ubistva i teška fizička maltretiranja.

Edin Ćelosmanović je naveo da je nakon zarobljavanja u brčanskom naselju Kolobara, početkom maja 1992. godine, odveden u “Luku” iz koje je nakon nekoliko dana pušten, da bi, kako je rekao, mjesec dana kasnije opet bio uhapšen i odveden u ovaj logor, gdje se zadržao oko sedam dana.

“Tokom mog prvog boravka u ‘Luki’ se dešavalo ono najgore. Nas oko 500 civila ulazimo u hangar, predajemo dokumente i lične stvari. Goran Jelisić je bio tu jedan od najgorih zlikovaca. Adolf je bio… To je jedan mentalni bolesnik koji je bio sav krvav koliko žestoko je tukao. Jedan dan su izveli trojicu ljudi, kad su ih vratili bili su bijeli kao krpe. Ništa nisu govorili. Navečer, kad su se ugasila svijetla ispričali su nam da su iza hangara utovarali oko dvadesetak leševa na kamion”, kazao je svjedok.

Đorđe Ristanić, bivši predsjednik Kriznog predsjedništva u Brčkom, optužen je da je od aprila do decembra 1992. učestvovao u udruženom zločinačkom poduhvatu koji je za cilj imao progon Bošnjaka i Hrvata, ubistvima, zatvaranjem, mučenjima i drugim nedjelima.

Jelisić zvani Adolf je pred Haškim sudom osuđen na 40 godina zatvora za zločine u Brčkom.

Drugi svjedok Abdulah Pezerović rekao je da je sa svojom porodicom 4 . maja 1992. izveden iz kuće i odveden u “Laser”, gdje je zajedno s dvadesetak drugih odvojen za strijeljanje, koje ni sam ne zna kako je izbjegao.

Pezerović se prisjetio da je zatim odveden u “Luku”.

“‘Luka’ se sastoji iz više objekata. Hangari, mjesto za stražare, iza stražara magacin, a iza njega je deponija. Ona nije služila samo za odlaganje smeća nego i za ubijanja. Vidio sam to lično”, istakao je Pezerović.

Sulejman Hadžiegrić posvjedočio je da za vrijeme trodnevnog zatočeništva u “Luki” nije bio tučen, ali jeste ispitivan u vezi s naoružanjem koje se navodno nalazilo u džamiji.

Nastavak suđenja zakazan je za 15. maj.

 

Ajla Gežo