Članak

Prekršena prava maloljetnika u izolaciji objavom njihovih podataka

23. Marta 2020.18:01
Nakon što je Vlada Kantona 10 jučer objavila spisak imena i prezimena osoba, među kojima su i maloljetnici, sa izdanim rješenjima o zdravstvenom nadzoru i kućnoj izolaciji, stručnjaci smatraju da bi ovakva odluka mogla dovesti do kršenja ljudskih prava, kao i da neki građani neće tražiti zdravstvenu zaštitu kako ne bi bili javno izloženi linču.

Vlada Kantona 10 je ovaj spisak objavila na svojoj službenoj stranici, a ažurirani spisak sa imenima i prezimenima osoba u izolaciji objavila je i tokom današnjeg dana.

Ovo je jedini zabilježeni slučaj objave svih građana u kućnoj izolaciji. Ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske (RS) Dragan Lukač je jučer izjavio da će Republički štab za vanredne situacije javno objavljivati imena i prezimena, te adresu samo onih ljudi koji krše kućnu izolaciju, s obzirom da su primijećena nepoštivanja mjera kućne izolacije u RS-u.

Na jučerašnjoj konferenciji za novinare ministar unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo (KS) Ismir Jusko je kazao kako su pripadnici MUP-a KS-a tokom 24 sata izvršili provjeru preko 700 osoba koje su dobile upute o samoizolaciji i da njih 60 nisu pronađeni na adresama. Dodao je da su pripadnici MUP-a spremni privoditi neodgovorne pojedince kada se to na višem nivou odobri.

Direktor Agencije za zaštitu ličnih podataka BiH Petar Kovačević je rekao da kada je u pitanju objavljivanje ličnih podataka onih koji krše zakon – tu nema dvojbe da se to može uraditi u skladu sa Zakonom o zaštiti ličnih podataka i da se ne krši taj zakon, jer je to nešto što poznaje i Zakon o slobodi pristupa informacijama.

“Kada je objavljivanje podataka onih koji se nalaze u izolaciji po nadležnim rješenjima, postavlja se pitanje šta je svrha obrade ličnih podataka na takav način. Da li se moglo manje invazivnom mjerom postići ta svrha”, kazao je on u razgovoru za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).

Govoreći o objavi Vlade Livanjskog kantona, Kovačević je istakao da je ovo možda prerano donesena odluka jer može doći do kontraefekta u vidu da građani radi ovakvog vida javnog izlaganja ne traže zdravstvenu zaštitu.

“Mi smo u izvještaju još 2012. godine ukazivali o značaju ličnih podataka u zdravstvenom sektoru – profesionalna tajna, povjerenje ljekara i pacijenta, jer možemo doći u situaciju da građani izbjegavaju ići ljekaru jer će njihovi lični podaci biti na taj način dostupni javnosti. Odgovorno bi se trebalo tome pristupiti kada se odluči da se objavljuju ti podaci”, pojasnio je on.

Zakon o zaštiti ličnih podataka, prema njegovim riječima, nije suspendovan, te ima dovoljno prostora da ne sprečava mjere koje se provode u suzbijanju pandemije.

“U demokratskom društvu treba država da se organizuje, a ne da to prebacuje na građane, da se komšije špijuniraju”, kazao je on.

Kršenje prava građana

Advokatica Tatjana Savić smatra da se radi o kršenju prava osoba koje u cijelosti postupaju u skladu sa izdatim rješenjima.

“Objavljivanje osoba koje krše mjere ima određenog smisla, međutim objavljivanje imena osoba koje postupaju u cijelosti u skladu s rješenjima o samoizolaciji jeste zaista kršenje njihovih prava”, rekla je ona, dodavši da je država ta koja treba da obezbijedi način kontrole.

Ona smatra kako je većina ovih osoba dobila rješenja o izolaciji iz razloga što su u posljednjih nekoliko sedmica bile van BiH, te da nema opravdanja za objavljivanje njihovog identiteta.

“Oni koji krše, to ima određenog smisla. To je na državnim organima da utvrde kršenje. Ne može se sad očekivati od svih građana BiH da budu policija tako što će provjeravati sve redom koji imaju ta rješenja. Zaista se na neki stub srama stavljaju ljudi koji su nekom pukom slučajnošću posljednje dvije sedmice bili van BiH”, istakla je Savić.

Programska savjetnica za ljudska prava pri organizaciji Civil Rights Defenders Ena Bavčić je navela kako mjere koje se donose moraju biti pažljivo odmjerene i s jasnom svrhom.

“Ne vidimo svrhu ove mjere, s obzirom da ne postoji plan koji pokazuje na koji će način poznavanje imena i ostalih privatnih informacija pomoći zaštiti građana i građanki BiH. Bojim se da će ove informacije samo doprinijeti javnom linču ljudi koji su ionako u teškoj situaciji. Obaveza je organa vlasti da nadgledaju sprovođenje naredbi u ovom periodu, to nije obaveza građana”, rekla je ona.

Bavčić je pojasnila da je prije nekoliko dana Evropski odbor za zaštitu podataka usvojio Izjavu o obradi ličnih podataka u kontekstu izbijanja pandemije COVID-19, kojom ističe važnost usvajanja procedura koje će garantovati da se lični podaci ne otkrivaju neovlaštenim stranama.

“Ono što može spadati u javni interes jeste objavljivanje imena zaraženih političara i osoba koje obavljaju funkcije od javnog značaja, kao i dobrovoljna objavljivanja imena od strane samih osoba koje su zaražene virusom zarad podizanja svijesti o opasnostima i bitnim mjerama”, navodi Bavčić.

Maloljetnici na spisku

Pregledom jučerašnjeg spiska objavljenog na stranici Vlade Livanjskog kantona, BIRN BiH je uočio imena više od tri maloljetnika, što predstavlja ozbiljan problem prema mišljenju advokatice Nine Kisić.

Ona smatra da objavljivanje imena osoba u izolaciji nije nužno u suprotnosti sa garancijama ljudskih prava. Ipak, smatra problematičnim što BiH nije poslala derogaciju Vijeću Evrope.

“U skladu s Evropskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava, bilo kakva derogacija primjene bilo kog člana mora biti ratificirana u skladu sa članom 15. Vijeća Evrope. To se u slučaju BiH nije desilo. Veliki broj drugih zemalja koje su u sličnoj situaciji to je uradio i samim tim su legalizovali mjere koje donose u smislu ljudskih prava”, pojasnila je ona.

Kada je u pitanju objavljivanje imena osoba koje krše izolaciju, Kisić je naglasila da ne vidi šta se time postiže.

“Je li to neki pokušaj da se ljudi putem stida natjeraju na praćenje izolacije? Imajući u vidu naše društvo, mi ćemo izazvati samo stigmatiziranje i poziv na linč, a ne bilo kakvu konkretnu razumnu mjeru”, navela je ona.

Kao pozitivnu stvar je istakla primjere slavnih osoba koje su se “maltene odrekle zakona o zaštiti ličnih podataka”, te same objavile da su zaražene koronavirusom.

Inicijativa za monitoring evropskih integracija BiH je u svom saopćenju osudila odluku Štaba civilne zaštite Kantona 10, te istakla kako smatra da će objavljivanje imena osoba u izolaciji uzrokovati više štete nego koristi.

“Upozoravamo javnost i nadležne štabove civilne zašitite u BiH da bi objavljivanje imena osoba kojima je određena mjera izolacije moglo izazvati etiketiranje, stigmatiziranje i eventualni poziv na linč, kako onih koji se te mjere ne pridržavaju, tako i onih koji je se pridržavaju”, navodi se u saopćenju.

Iz Inicijative kažu kako ih posebno brine što bi ova mjera mogla dovesti do obeshrabrivanja građanki i građana koji imaju simptome koronavirusa da se jave nadležnim službama i podvrgnu testiranju, u želji da izbjegnu javnu stigmatizaciju i objavljivanje njihovog imena.

Jučer je na sjednici Štaba civilne zaštite Hercegbosanske županije donesena naredba da se zabranjuje ulazak državljana BiH na područje ove županije koja je nakon brojnih kritika i povučena, uz obrazloženje da je bila donesena radi zaštite stanovništva ovog kantona i sprečavanja širenja pandemije virusa, te da nije imala političkih ili drugih konotacija.

Ministar sigurnosti BiH Fahrudin Radončić je najavio da će, bez obzira na povlačenje ove naredbe, podnijeti krivičnu prijavu protiv komandanta Štaba Ivana Jozića.

Na jutrošnjoj konferenciji za novinare, nakon sastanka Kriznog štaba Ministarstva rada, zdravstva, socijalne skrbni i prognanih Hercegbosanske županije na kojem se analiziralo poduzimanje mjera na prevenciji od koronavirusa, govorili su Vasilija Broćeta, ministrica rada, zdravstva, socijalne skrbni i prognanih Hercegbosanske županije, Dijana Mamić, ravnateljica Županijskog zavoda za javno zdravstvo Hercegbosanske županije, Ivan Cikojević, ravnatelj Županijske bolnice “Dr. fra Mihovil Sučić” u Livnu, Darinko Mihaljević, ministar MUP-a Hercegbosanske županije, te predsjednik Vlade Hercegbosanske županije Ivan Jozić.

Ove prilike je rečeno da “možda odluka nije bila ustavna”, te je upućen apel BiH za potrebnom opremom. Istaknuto je i da je jedini cilj bio spasiti živote na području ove županije.

Do trenutka pisanja ovog teksta iz Vlade Hercegbosanske županije nisu odgovorili na pitanja BIRN-a BiH u vezi sa objavljenim spiskom, niti povučenom naredbom.

Lamija Grebo