Petak, 28 augusta 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

na suprotnom stavu.

Kreso je istakla da Agencija nije prihvatila stav da interes javnosti u bilo kojem predmetu može prevagnuti nad pravom na zaštitu ličnih podataka.

“Ovakvo tumačenje zakona izloženo je nizu kritika, kako opšte, tako i stručne javnosti, zbog ograničavanja slobode pristupa informacijama od značaja za javnost”, kazala je Kreso i najavila da će zbog toga biti izmijenjen pravilnik koji reguliše pristup informacijama.

Ona je reagovala povodom navoda koje je iznio direktor Agencije Petar Kovačević u intervjuu BIRN-u. Kovačević je izjavio da se anonimizacija sudskih dokumenata ne primjenjuje u skladu sa preporukama Agencije i ocijenio da upravo u slučajevima ratnih zločina javni interes može nadjačati pravo na privatnost.

Predsjednica Suda BiH je naglasila da je ovaj stav Kovačevića suprotan mišljenjima Agencije do sada datim državnim i drugim pravosudnim institucijama u BiH.

Rješavajući prigovor jedne osuđene osobe, Agencija je prvi put u martu 2010. dostavila Sudu mišljenje da sa web stranice treba ukloniti sve dokumente u vezi sa predmetima, a godinu dana kasnije ovo mišljenje je preko Visokog sudskog i tužilačkog savjeta (VSTS) BiH dostavljeno svim sudovima u Bosni i Hercegovini.

“Visoko sudsko i tužilačko vijeće je naknadno usvojilo politiku o objavljivanju sudskih presuda kojom se sudovima preporučuje korištenje restriktivnih uputa o anonimizaciji prije objavljivanja odluka na web stranicama sudova”, objasnila je Kreso.

Prema ovim pravilima, inicijalima se štiti identitet učesnika u postupku, kao i institucija, gradova i slično.

Osim toga, pooštreni su kriterijumi za izdavanje audio i video materijala sa suđenja.

Najčitanije
Saznajte više
Ko su haški osuđenici i optuženi za zločine u BiH i regionu koji su preminuli
Više od 30 osoba koje su osuđene i optužene za ratne zločine pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) i Međunarodnim mehanizmom za krivične sudove (MMKS) za ratne zločine počinjene u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Kosovu a protiv kojih su formirani predmeti preminulo je tokom i nakon izdržavanja kazne, dok su neke umrle prije početka samog sudskog postupka. Ratko Mladić preminuo je pet godina nakon konačne presude.
Predstavljanje Analize o primjeni opcinskih i kantonalnih pripisa o javnom redu i miru sa negativnim posljedicama na slobodu izrazavanja Foto: BH Novinari
Lokalni zakoni sve više ograničavaju slobodu izražavanja na internetu
Analiza Udruženja BH Novinara pokazuje da su najmanje četiri godine 203 građanina prekršajno kažnjeni zbog objava na društvenim mrežama i internet portalima u nekoliko kantona u Federaciji BiH.
Vojni put i smrt ratnog zločinca Ratka Mladića