Članak

Karagić: Zatražena osuđujuća presuda za zločine u Doboju

27. Novembra 2017.12:35
U nastavku suđenja za ratni zločin počinjen u Doboju, Tužilaštvo BiH zatražilo je da Slobodan Karagić bude proglašen krivim i kažnjen po zakonu zbog optužbe jer je, kao vođa jedinice “Crvene beretke” koja je djelovala u okviru Centra službi bezbjednosti (CSB), učestvovao u hapšenju muškaraca koji su zlostavljani u zatočeničkim objektima, te u silovanju.

Tužilaštvo BiH smatra da je dokazalo da je Karagić počinio zločin protiv čovječnosti i ratni zločin protiv civilnog stanovništva u sklopu širokog i sistematičnog napada usmjerenog protiv nesrpskog stanovništva na području Doboja 1992. godine. On je kazao da je široki i sistematični napad na području Doboja Tužilaštvo BiH dokazivalo ranijim pravosnažnim presudama Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) iz nekoliko predmeta, te svjedočenjima i materijalnim dokazima.

“Svjedoci Optužbe su potvrdili da je u rano proljeće 1992. napadnut Doboj te preuzeta kontrola nad gradom od srpske vojske i civila”, naveo je tužilac Milorad Barašin, dodavši da su brojni svjedoci govorili i o propagandi širenja mržnje prema nesrpskom stanovništvu u tom periodu.

Optuženi je, kako je rekao Barašin, znao i svjesno učestvovao u napadu koji je bio usmjeren isključivo protiv civila, od kojih su neki, poput svjedokinja K-1 i K-2, bili maloljetni. Prema Tužilaštvu, radnje Karagića nisu bile izolovani incidenti.

“Nesrpsko stanovništvo se nije vojno organizovalo i vojska je znala da je riječ o nebranjenim mjestima, ali su ipak ulazili u sela, pljačkali, silovali. (…) Svjedoci Tužilaštva su potvrdili da su odvođeni u logore i zlostavljani samo zato što su druge nacionalnosti”, napomenuo je Barašin.

Tužilaštvo BiH smatra dokazanim pripadnost Slobodana Karagića specijalnoj jedinici “Crvene beretke”, navodeći da ni sam optuženi u svom svjedočenju to nije sporio.

Osvrćući se na tačke optužnice, Barašin je naveo da je izvedeno dovoljno dokaza da se Karagić proglasi krivim za učešće u odvođenju zatvorenika iz zatvora Spreča u kamp Vila, te kasnije njihovo ubistvo. On je podsjetio na iskaze svjedoka Hasiba Muratovića, Refika Buljubašića i neke od pripadnika “Crvenih beretki”.

Prema tužiocu, Sudsko vijeće treba pokloniti vjeru i svjedocima Amiru Haliloviću, Besimu Kunaliću i Omeru Lukavici, koji je u međuvremenu preminuo, koji su kazali da ih je uhapsio optuženi.

“Amir Halilović je na suđenju potresno iznio svoje sjećanje na dan kada mu je u Šušnjarima optuženi Karagić stavio nož pod grlo”, rekao je Barašin, dodavši da smatra dokazanom i tačku optužnice koja ga tereti i za pljačkanje novca, zlata i imovine od zatvorenika u Usori i objektu zvanom “Perčin disko”.

Prema Tužilaštvu, optuženi Karagić je silovao svjedokinje K-1 i K-2, koje su 1992. imale 15 godina, a čije je svjedočenje potvrdio i svjedok K-3.

“Sitne suprotnosti u iskazima ovih svjedokinja se mogu pripisati protoku vremena i traumi”, naveo je tužilac, dodavši da predlaže da se Karagić proglasi krivim i kazni po zakonu.

Suđenje Karagiću je na ovom ročištu formalno počelo iznova zbog protoka vremena dužeg od 30 dana, a što je zakonski rok da počne iznova. Odbrana se usprotivila da se postupak nastavi s ranije provedenim dokazima, a sudija Zoran Božić je kazao da je postupak već zaključen i da se ne može vratiti u fazu izvođenja dokaza.

Odbrana je tražila i da im se prolongira iznošenje završne riječi najmanje mjesec dana, jer nisu dobili transkripte, što je Vijeće odbilo.

Iznošenje završne riječi Odbrane je zakazano za 18. decembar.

Džana Brkanić