Apelaciono vijeće Suda Bosne i Hercegovine potvrdilo je prvostepenu presudu kojom su Spomenko Novović i Borislav Pjano oslobođeni optužbi za zločine počinjene u Foči tokom 1992. godine, saznaje Detektor.
Čitanjem optužnice i izlaganjem uvodne riječi, počelo je suđenje Miloradu Dodiku, predsjedniku Republike Srpske, zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika.
Bivši komandant Drinskog korpusa Vojske Republike Srpske (VRS) Radislav Krstić, koji je osuđen na 35 godina zatvora zbog pomaganja genocida u Srebrenici, ponovo je zatražio od Međunarodnog mehanizma za krivične sudove (MMKS) prijevremeno puštanje na slobodu nakon što je ranije Mehanizam u više navrata to odbio.
Međunarodni mehanizam za krivične sudove (MMKS) u Hagu odbio je zahtjeve za prijevremeno puštanje na slobodu haških osuđenika Brune Stojića, Stojana Župljanina i Radivoja Miletića.
Tužilaštvo Bosne i Hercegovine dostavilo je Državnom sudu uređenu optužnicu za napad na prijedorsko selo Briševo u julu 1992. godine, kada je ubijeno više od 60 osoba. Sud je prethodno, zbog nedostataka, ovu optužnicu vraćao na uređenje.
Javni istupi optuženih, njihovih Odbrana i drugih pravnika o tome da li je pravno moguće da osoba bude osuđena za krivično djelo koje nije navedeno u optužnici, prije i same objave konačne presude u predmetu Respiratori, doveli su do niza polemika na društvenim mrežama gdje su se, kao rezultat, širili previše pojednostavljeni narativi o neosnovanosti osuđujuće presude.
Državni sud produžio je pritvor Mirzi Kapiću, optuženom za terorizam odnosno planiranje napada na džamiju u Zenici, zbog bojazni da će boravkom na slobodi ponoviti ili dovršiti već pokušano krivično djelo.
Državni sud potvrdio je optužnicu kojom se Nerminu Poriću na teret stavlja ratni zločin protiv ratnih zarobljenika počinjen na području Bosanske Krupe 1995. godine.
Državni sud odbio je optužnicu protiv Tahira Granića jer dokazi ne potvrđuju navode iz optužnice, prema kojoj je bio optužen za ratni zločin protiv ratnih zarobljenika na području Bugojna.
Poziv Državnog tužilaštva svim građanima koji nisu aktivni ili penzionisani zaposlenici Obavještajno-sigurnosne agencije (OSA) da prijave posjedovanje službene ili počasne legitimacije ove agencije, za dugogodišnje pravnike neobičan je i nerazuman potez kakvom nisu svjedočili ranije u svom radu, a kojim se građani upućuju da rade posao onih na kojima je teret dokazivanja.