Zatražene istrage protiv “kolona mržnje”, stare istrage još otvorene

Ona smatra da se jučerašnja povorka članova pokreta kroz Višegrad ne bi desila da je do kraja provedena istraga, koju, po njenim informacijama, Tužilaštvo BiH još uvijek provodi po prijavi protiv Ravnogorskog pokreta u Višegradu i drugih nepoznatih lica “za organizaciju obilježavanja dana rođenja Draže Mihailovića”.

“Posljednja informacija koju imamo iz oktobra 2019. jeste da je otvoren taj predmet, da se radi na tom predmetu. (…) Devet mjeseci, od mjeseca marta do kraja 2019. godine, bilo je dovoljno da se istraži i da se podigne optužnica, sigurna sam da ne bismo imali ovakve nemile događaje ponovo kao što smo imali tokom jučerašnjeg dana, koji uznemiruju javnost i raspiruju vjersku i nacionalnu mržnju – koje su zabranjene i međunarodnim konvencijama”, kaže Salihagić-Brčić.

Tužilaštvo BiH nije odgovorilo na upit BIRN-a BiH o ovoj istrazi.

Salihagić-Brčić kaže kako je kao ministrica pravde podnijela zahtjeve prema registarskim sudovima za zabranu rada “ravnogorskih pokreta”, odnosno udruženja koja u svom nazivu imaju “riječi ‘ravnogorski pokret’, ‘četnički pokret’ ili ime Draže Mihailovića”, zbog pozivanja na vjersku mržnju, ali da su neki od tih zahtjeva odbijeni, a za neke odgovora još uvijek nema.

Obilježavanje vjerskog praznika vožnjom i puštanjem pjesama kroz Potočare, Bratunac i Višegrad na Badnje veče povratnici vide kao priliku koja je iskorištena za širenje nacionalističkih ideja, i izazvalo je strah kod povratnika, dok organizatori događaja u Potočarima kažu da se ništa neuobičajeno za praznike nije dešavalo.

Bakira Hasečić, predsjednica Udruženja “Žena žrtva rata”, kazala je da ju je snimak na kojem pripadnici višegradskog Ravnogorskog pokreta uz pucnje i guslarske pjesme obilježavaju Badnje veče, podsjetio na 1992. godinu.

“Tada su orgijali na sličan način. Žalosno je kad sam vidjela da su tu mlada lica, tu ima omladine koja nije ni zapamtila rat. Neću da vjerujem da je ono samo domicilno srpsko stanovništvo, već je vjerovatno došlo iz Srbije – pa se ponovo pitam da li mi uopšte imamo granični prelaz, da li se kontroliše granica BiH. Ono je ludilo, ja ne znam kako žive ne samo povratnici već i građani Višegrada kada u ono doba, onako, s onakvim nastupom, prođu kroz jedan grad i onakvo orgijanje može da utiče na jednog normalnog čovjeka”, kaže Hasečić.

Obilježavanje Badnje večeri uz nacionalističe pjesme uznemirilo je i povratnike u Potočarima.

Emir Suljagić, direktor Memorijalnog centra Srebrenica-Potočari, pojasnio je da je kolona vozila, koja je uključivala traktore i automobile, okićena zastavama, s vrlo glasnom, nacionalističkom muzikom, prošla cestom koja dijeli sakralni dio Memorijalnog centra Srebrenica od Memorijalnog kompleksa.

“Podsjećam još jedanput javnost ove zemlje da smo mi državna institucija, i ako se nebriga države ispoljava u tome da nam je budžet na nivou kikirikija, onda je barem red da budemo fizički bezbjedni i da radimo posao za koji nas je država odredila da ga radimo”, kaže Suljagić za BIRN BiH.

Nošenje Badnjaka kroz uništena muslimanska sela u Bratuncu, sa sve policijskom pratnjom i vidnim apetitom da se na svaku, i posljednju ranu, dospe so. #tolerance #Christmas #iovojeBiH pic.twitter.com/1TRPCWFdGG

— Emir Suljagić (@suljagicemir1) January 6, 2020

Aiša Omerović iz Srebrenice kaže da je zbog “tog divljanja, koje se dešavalo ove ali i prethodnih godina, otišla iz svoje kuće zbog straha”.

“To je toliko užasno, toliko se pjeva, igra, puca. Najgore je što puca i onda idu u Srebrenicu i pored Memorijalnog centra izvode koješta, i njima niko niti hoće niti smije bilo šta. Ne osjećam se zaštićena ni od policije, ni od SIPA-e”, kaže Omerović.

Goran Simić, predsjednik boračke organizacije iz Srebrenice, koji je bio vođa kolone, kaže da je sinoćnja situacija “normalna za božićne praznike”.

“Znate kakav je običaj i tradicija, badnjak ide iz jednog sela jedne godine, iz drugog sela druge godine. Ove godine je išao badnjak iz sela Studenac, koje se nalazi u Potočarima, srpsko selo, sasvim je normalno da se pjevaju pjesme koje nisu zabranjene. Nisu četničke pjesme pjevane”, kaže Simić za BIRN BiH, naglasivši da nije bilo upotrebe vatrenog oružja i da se radilo o petardama.

“Ja sam bio vođa kolone, ni jedno jedino vatreno oružje nisam vidio. Kad ide kolona, recimo, od 50 auta, ne možeš nikome zabraniti da baca petarde. Ja, iskren da budem, ne volim nacionalističke pjesme, pogotovo poslije rata, meni su se zgadile neke pjesme kad vidim ko ih sve pjeva”, kaže Simić.

Iz Memorijalnog centra su naveli da traže od Tužilaštva BiH da otvori istragu o “kolonama mržnje”. Također su pozvali načelnika Općine Srebrenica i čitavu lokalnu zajednicu da “smognu snage i promijene svoj odnos, te konačno osude govor mržnje i zatraže od lokalne policije da preduzme potrebne mjere na privođenju i kažnjavanju odgovornih”.