Međunarodni mehanizam za krivične sudove (MMKS) u Hagu odbio je zahtjeve za prijevremeno puštanje na slobodu haških osuđenika Brune Stojića, Stojana Župljanina i Radivoja Miletića.
Međunarodni mehanizam za krivične sudove (MMKS) odbio je zahtjev za prijevremeno puštanje na slobodu bivšeg načelnika Odjeljenja za operativno‐nastavne poslove Glavnog štaba Vojske Republike Srpske (VRS) Radivoja Miletića, osuđenog na 18 godina zatvora zbog zločina u Srebrenici.
Predsjednik Mehanizma za međunarodne krivične sudove (MMKS) Carmel Agius je od svog imenovanja odbio tri zahtjeva haških osuđenika za prijevremeni izlazak na slobodu jer smatra da nisu pokazali znakove rehabilitacije, uvodeći tako novu praksu koju pozdravljaju predstavnici žrtava.
Mehanizam za međunarodne krivične sudove (MMKS) odbio je zahtjev Radivoja Miletića da bude pušten na slobodu nakon što je odslužio dvije trećine 18-godišnje kazne na koju je osuđen zbog zločina u Srebrenici.
Apelaciono vijeće Haškog tribunala proglasilo je petoricu bivših oficira Vojske Republike Srpske (VRS) krivim za genocid i druge zločine počinjene u julu 1995. na području Srebrenice.
Apelaciono vijeće Haškog tribunala će 30. januara izreći presudu Vujadinu Popoviću i još četvorici optuženih, koji su u prvostepenom postupku osuđeni za genocid i druge zločine u Srebrenici počinjene u julu 1995. godine.
Svjedočeći na suđenju Ratku Mladiću, bivši oficir Vojske Republike Srpske (VRS) Zoran Malinić je rekao da je optuženi dva dana nakon zauzimanja Srebrenice u julu 1995. zarobljenim Bošnjacima obećao da će ići u razmjenu.
Penzionisani pukovnik Vojske Republike Srpske (VRS) Mirko Trivić izjavio je na suđenju Ratku Mladiću da je direktiva Radovana Karadžića iz marta 1995. da VRS u Srebrenici i Žepi stvori “nepodnošljivu situaciju” za život i opstanak muslimanskog stanovništv
Genocid u Srebrenici je planiran s najvišeg vrha komande Vojske Republike Srpske (VRS), a najodgovorniji su članovi Glavnog štaba i komande Drinskog korpusa, utvrđeno je u presudama Haškog tribunala.
Za genocid u Srebrenici do sada su izrečene dvije presude, jedna pred Tribunalom u Haagu i jedna pred Sudom BiH. Za druge zločine počinjene u julu 1995. u ovom gradu osuđeno je 16 osoba na ukupno 408 godina zatvora.