Na suđenju za zločine počinjene u Čapljini, svjedok Tužilaštva BiH ispričao je da je u ljeto 1993. godine bio u akciji u selu Čeljevo, nakon koje je privedena jedna ranjena osoba i odvedena u stanicu policije u Čapljini.
U nastavku suđenja za zločin počinjen na području Čapljine, Tužilaštvo BiH je uložilo set materijalnih dokaza, među kojima i knjigu u kojoj su zapisivana dešavanja u policijskoj stanici u Čapljini 1993. godine.
U nastavku suđenja za zločin počinjen na području Čapljine, Tužilaštvo je uložilo set materijalnih dokaza, kojima se većinom pokušava dokazati da je Krešo Raič bio pripadnik Vojne policije.
Na suđenju za zločine počinjene u općini Čapljina prekinuto je saslušanje svjedoka Tužilaštva BiH, jer je njegova izjava za vrijeme istrage uzeta na nezakonit način.
U unakrsnom ispitivanju vještaka Tužilaštva BiH na suđenju za zločine počinjene u općini Čapljina, Odbrane optuženih zatražile su pojašnjenje nalaza za koji smatraju da je sačinjen uglavnom od iskaza svjedoka umjesto materijalnih dokaza.
Na suđenju za zločine počinjene u općini Čapljina, Tužiteljstvo BiH je, uz pomoć nalaza vještaka, nastojalo dokazati strukturu i komandni lanac u vojnoj i civilnoj policiji u Čapljini 1993. godine.
Na suđenju za zločine počinjene u općini Čapljina, Tužiteljstvo BiH je uz pomoć svojih svjedoka pokušavalo dokazati ko je vojnim policajcima izdao naredbu za odlazak u akciju u selu Čeljevo u julu 1993. godine.
Na suđenju za zločine počinjene u općini Čapljina, svjedoci Tužilaštva BiH, čapljinski civilni policajci, pričali su o ranjavanju i prebacivanju zarobljenog Bošnjaka nakon akcije u selu Čeljevo u julu 1993. godine.
Na suđenju za zločine počinjene u općini Čapljina, svjedoci Tužilaštva BiH, civilni i vojni policajci, pričali su o zarobljavanju Bošnjaka tokom policijske akcije u selu Čeljevo u julu 1993. godine.