Na suđenju za zločine počinjene na području Kotor-Varoši, svjedoci Tužilaštva Bosne i Hercegovine prisjetili su se istjerivanja iz kuća i odvođenja muškaraca, za koje su saznali da su pobijeni.
Boško Peulić, Petar Đurić i Davor Peulić izjasnili su se da nisu krivi po optužnici koja ih tereti za zločine počinjene 1992. godine na području Travnika i Skender-Vakufa.
Na suđenju za zločine počinjene na području Kotor-Varoši, svjedoci Tužilaštva Bosne i Hercegovine govorili su o funkcionisanju Kriznog štaba, te čišćenju terena nakon napada na mjesta Hrvaćani, Bilice i Kotor.
U nastavku suđenja za zločine počinjene na području Kotor-Varoši, svjedokinja Tužilaštva Bosne i Hercegovine ispričala je kako je zarobljena u selu Bilice, a potom odvedena u zatvor, gdje je dva puta dolazio Slobodan Župljanin i ispitivao je.
Tužilaštvo Bosne i Hercegovine zatražilo je određivanje mjera zabrane putovanja i sastajanja sa svjedocima za Boška Peulića, Petra Đurića i Davora Peulića, koje optužnica tereti za zločine nad ratnim zarobljenicima na području Travnika i Skender-Vakufa počinjene 1992. godine.
Državni sud vratio je Tužilaštvu Bosne i Hercegovine na uređenje optužnicu podignutu protiv Boška i Davora Peulića, te Petra Đurića zbog zločina na području Travnika i Skender-Vakufa počinjenih 1992. godine, saznaje Detektor.
Tužilaštvo Bosne i Hercegovine podiglo je optužnicu protiv Boška Peulića, Petra Đurića i Davora Peulića zbog zločina na području Travnika i Skender-Vakufa
počinjenih 1992. godine.
Na suđenju za zločine počinjene na području Kotor-Varoši, svjedok Tužilaštva Bosne i Hercegovine je tokom unakrsnog ispitivanja ponovio da su optuženi Boško Peulić i Slobodan Župljanin tražili od njega da u selima pregovara o predaji naoružanja i puštanju zarobljenika.
Na suđenju za zločine počinjene u Kotor-Varoši 1992. godine, iskaz je dao zaštićeni svjedok Tužilaštva Bosne i Hercegovine čiji je sadržaj, odlukom Državnog suda, zabranjeno objavljivati.
U nastavku izvođenja dokaza Tužilaštva BiH, bivši član Ratnog predsjedništva u Kotor-Varoši je kazao da se ne sjeća jesu li se donosile odluke o “čišćenju” terena hrvatskih i bošnjačkih sela, kao ni odluke o zatvaranju nesrpskog stanovništva, kao i da ovo tijelo nije moglo donijeti odluku za selo Večiće “čiji mještani su srpskom stanovništvu nanijeli zlo”, a u kojem je prema presudama ubijeno preko 150 osoba.