Press

denis_n1_karadzic-1.jpg

19. Marta 2016.

Tema jutra emisije Novi dan bila je predstojeća presuda Radovanu Karadžiću. Gost u studiju bio je Denis Džidić urednika BIRN-a BiH.

11.000 materijalnih dokaza pokazuje koliko je obiman proces.

Najiščekivanija presuda Haškog tribunala, gdje je do sada optužena 161 osoba, a presude u predmetima Ratko Mladić i Radovan Karadžić su najisčekivaniji. Karadžić je 12 godina bio u bjekstvu i radilo se o maratonskom suđenju, a njih dvojica su visokorangirani zatvorenici.

Ne iznenađuje velika zainteresovanost. Drago mi je da će iz BiH biti prisutan veliki broj medija, što ranije nije bio slučaj.

Ovo je presuda koja će se suštinski ticati definicije rata u BiH. Bolje je da su novinari tamo na licu mjesta i da se ne oslanja na saopštenja. Potrebno je otvoriti debatu nakon presude o tome šta je Tribunal uradio“, rekao je Džidić.

Predstojeća presuda bivšem predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću biće jedna od najvažnijih u historiji Haškog suda, ocijenio je glavni tužitelj Tribunala Serge Brammertz uoči izricanja presude Karadžiću 24. marta.

“Mnogo je važnih procesa bilo u ovom sudu i mnogo važnih presuda, ali presuda Karadžiću će zasigurno biti jedna od najvažnijih u historiji Tribunala”, rekao je Brammertz agenciji France press.

Francuska agencija navodi da je, nakon što je bivši predsjednik Srbije i Savezne republike Jugoslavije, Slobodan Milošević preminuo 2006. godine dok mu se sudilo na Haškom sudu, Karadžić sada političar najvišeg ranga kome se sudi za zločine koji su pratili raspad Jugoslavije tokom 1990-ih.

On je optužen za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja tokom rata u BiH, od 1992. do 1995. godine. Tužilaštvo u Hagu zatražilo je doživotnu robiju za njegove zločine. Predsjednik Tribunala, Teodor Meron izjavio je da bi prvostepena presuda Radovanu Karadžiću mogla biti izrečena najranije u oktobru 2015. godine

Na pitanje da li je pravda dostižna ili se na ovim prostorima više rugamo pravdi i šta će to, u konačnici značiti za historiju ovih prostora, odgovorio je gost Novog dana:

Pravo na pravdu, odnosno precusiranje zločinaca, je samo jedan segment. U BiH je to segment kojem se dalo najviše prostora i na tome je najviše insistirala Međunarodna zajednica, od početka ideja rješavanja je bila kroz osnivanja Haškog tribunala i Suda BiH. Imamo sistem koji nije pročišćen i nije se postupilo po postulatima procesa pravde.

Ipak nikada prije se na ovakvom nivou nisu procesuirali ratni zločini. Urađen je i radi se veliki broj procesa ratnih zločina, ali problem je što se ne radi i više jer je očito da postoji mnogo zaostalih slučajeva”, kazao je Džidić.

Šta poslije presude, hoće li ona poremetiti odnose u regiji?

Sigurno je, kakva god bila, će biti veliki broj ljudi koji će biti nezadovoljni. Međutim, nevjerujem da će suštinski nešto poremetiti. U Haškom tribunalu je urađen veliki broj predmeta o genocidu u Srebrenici i zločinima u Sarajevu i teško je da može doći do nekih iznenađenja.

Dosta je lakše dokazati Karadžića kao krivica za neke zločine, jer su zločini sami po sebi već dokazani i onda proces ide lakše.

Neki zločini su po svom opsegu dosegli nivo genocida, ali se nije mogla dokazati namjera okrivljenog da naredi ili izvrši genocid”, istakao je gost N1 televizije.

Nakon okončanja postupka akreditacije Međunarodni sud je registrovao zahtjeve za prisustvo od više od 150 žrtava, preko 200 novinara, više od 50 predstavnika država i članova diplomatskog kora i preko 100 predstavnika akademske zajednice, istraživača i predstavnika organizacija civilnog društva.

Savjetnik Radovana Karadžića Peter Robinson u izjavi za list The Guardian kazao je da očekuje da će njegov branjenik biti proglašen krivim za ratne zločine i da već planiraju žalbu na presudu koja će biti izrečena naredne sedmice u Haškom tribunalu.

Treba zapamtiti da ovo nije konačna presuda. Čeka nas i dugi period žalbe, jer ona traje u Haškom tribunalu. Ono što je Robinson rekao ne iznenađuje, jer ako se posmatraju dosadašnje presude Tribunala. Za Srebrenicu postoje veliki broj presuda i Radovan Karadžić se u njima spominje”, izjavio je urednik BIRN-a BiH.

“Ne mislim da je imao pošteno suđenje, ali to ćemo iznositi u žalbi”, kazao je Robinson za The Guardian nakon seminara studentima prava Univerziteta Nottingham.

Robinson je dodao da bi bio iznenađen da Haški sud Karadžića osudi za genocid koje su počinile snage pod njegovom komandom, uključujući i genocid 8.000 srebreničkih žrtava.

“Ahilova peta međunarodne pravde je da postoje dvostruki standardi. Postoji jedan standard za male zemlje poput Bosne, Ruande i Liberije i drugi standard za velike zemlje poput Velike Britanije, SAD-a i Rusije. To stvarno treba da se promijeni”, poručio je Robinson.

Prošlo je više od 20 godina od početka rata, kada ćemo zatvoriti poglavlje ratnih zločina? U čemu je problem, sporost pravosuđa, politizacija, nespremnost da se priznaju vlastiti zločini i poštuju tuđe žrtve…

Teško je očekivati bilo kakvo zatvaranje tog poglavlja ako se suštinski ne bavimo njime. Kao država se bavimo samo jednim dijelom, a ostali segmenti prava utvrđivanja istine, što mi nemamo, su zapostavljeni. Nemamo sistemsko bavljenje sa tranzicijskom pravdom. Mi kao društvo imamo političke elite koje su slične onima iz ranijeg perioda. Pred svake izbore vidimo iste stvari na koje lako dobijaju poene jer se lako izaziva strah kog građana na ratnim zločinima. Za sve žrtve utvrđivanje krivca je bitno. To je i utvrđivanje historije.

Haški tribunal pustio je na slobodu Vojislava Šešelja. Obrazloženje je bilo da se radi o zaštiti njegovog zdravstvenog stanja, no Šešelj od tada vrlo agilno i javno radi na svom političkom projektu, koristi se huškačkom retorikom, čak je bio i u reality showu. Zašto još nije vraćen u Hag, i hoće li se proces protiv njega ikada okončati?

On je trn u oku Haškog tribunala. To je jedan slučaj koji će biti proučavan kako ne dozvoliti da se predmet rastegne više od jedne decenije“, rekao je Denis Džidić.

Video snimak gostovanja možete pogledati na ba.n1info.com.


erna_n13.jpg

10. Februara 2016.

Osuđeni ratni zločinac i bivši general Vojske Republike Srpske, Zdravko Tolimir, preminuo je u Hagu. U aprilu prošle godine Tolimir je osuđen na doživotni zatvor zbog zločina nad Bošnjacima iz Srebrenice, u ljeto 1995. godine.

Dok se čeka presuda Radovanu Karadžiću, uhapšen je njegov bivši savjetnik Јovan Tintor. Jovan Tintor osumnjičen je za ratni zločin nad osobama bošnjačke i hrvatske nacionalnosti na području opštine Vogošća.

Srbija je na graničnom prijelazu Rača, policijskim službenicima Sudske policije BiH, isporučila Sašu Ćurguza, osumnjičenog za ratne zločine na području Bihaća.

U temi jutra gošča jutarnjeg programa N1 televizije bila je Erna Mačkić, glavna urednica BIRN-a za BiH.

Prošlo je više od 20 godina od početka rata, a pitanje je kada će se zatvoriti poglavlje ratnih zločina?

Mislim da nikada neće biti procesuirani svi zločini s prostora BiH, ali i ostalih dijelova bivše Jugoslavije. Osuđenici umiru na izdržavanju kazne, neki na putu za izdržavanje, neki i prije presude. To je životni slijed događaja. I na taj način se osjeti koliko je pravda spora“, istakla je Mačkić.

Uzrok smrti Zdravka Tolimira još nije poznat i to još jedan slučaj gdje optuženi nije dočekao kraj presude.

On je osuđen na doživotni zatvor. Jučer je naređena detaljnija istraga njegove smrti, što je uobičajena procedura kako bi se Haški tribunal ogradio od neprirodne smrti“, rekla je Mačkić i dodala da je ovo 12 slučaj smrti u pritvorskoj jedinici. “Bilo je puno slučajeva u BiH gdje su preminule osobe koje nisu dočekale presudu.

Slobodan Milošević nije dočekao ni presudu. Za mjesec dana bi trebala biti izrečena prvostupanska presuda bivšem predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću, koji je optužen za genocid u Srebrenici. Po istoj optužnici, još traje i postupak protiv Ratka Mladića, zapovjednika Glavnog štaba Vojske RS-a.

Vrlo je teško reći da li će to neko doživjeti. Mi raspolažemo sa informacijama da je zdravstveno stanje Ratka Mladića često kritično jer je do sada imao dva moždana udara. S druge strane Karadžiću slijedi prvostepena presuda, pa žalbeni dio, a onda drugostepena presuda. Sve to može trajati još dvije godine“, kazala je glavna urednica BIRN-a.

Dok se čeka presuda Radovanu Karadžiću, uhapšen je njegov bivši savjetnik Јovan Tintor. Predat je Sudskoj policiji BiH, a državno tužilaštvo će za njega uputiti prijedlog za određivanje mjere pritvora. Jovan Tintor osumnjičen je za ratni zločin nad osobama bošnjačke i hrvatske nacionalnosti na području opštine Vogošća.

Mnogo je hapšenja i optuženih za ratne zločine u BiH. Ne bih ulazila u tužilački posao, ali stvari se pomiču ka boljem. Ipak, mislim da nikada nećemo imati sve procesuirane osobe“, rekla je gošća Novog dana.

Državno tužilaštvo sumnjiči Sašu Ćurguza da je za vrijeme rata – u ljeto 1992. godine, u okviru širokog i sistemskog napada, usmjerenog protiv bošnjačkog stanovništva, na širem području Bihaća, zajedno sa ostalim pripadnicima Vojne policije odveo 10 zatvorenika civila, koji su nakon toga ubijeni, a njihova tijela bačena u jamu.

On je svjedočio ranije u korist jednog optuženog i govorio o toj jami, tako da je bilo logično da će i on biti osumnjičen. Bitno je da se slučajevi procesuiraju“, rekla je Mačkić.

Ona je rekla da su pred Sudom BiH krajem prošle godine bile 124 osobe optužene za ratne zločine.

Ukoliko je složenija optužnica i ukoliko postoji 10 tačaka optužnice, to je deset različitih djela i sve je potrebno dokazati. Za sve to je potrebno dosta vremena.”

Haški tribunal pustio je na slobodu Vojislava Šešelja. Obrazloženje je bilo da se radi o zaštiti njegovog zdravstvenog stanja, no Šešelj od tada vrlo agilno i javno radi na svom političkom projektu, koristi se huškačkom retorikom, a čak je bio i u riality showu.

Njegov slučaj je veoma specifičan. Kada je pušten, iz Haaga je predstavljeno tako kao da su njemu odbrojani dani, međutim slika izgleda drugačije. Neuobičajeno je zašto se toliko godina čeka na presudu u koliko se sudija upoznaje s predmetom i presudom. Ovo je mogu reći otezanje Haškog tribunala u Šešeljevom slučaju“, mišljenja je Mačkić.


mirna_N1.jpg

10. Juna 2015.

Balkanska regionalna istraživačka mreža u petak u Sarajevu organizuje konferenciju pod nazivom “Sloboda medijskog izražavanja”.

Na medijskoj regionalnoj konferenciji bit će predstavljene glavne prepreke medijskih sloboda na Balkanu, kao i preporuke vladama regiona kako da se stanje poboljša. Tim povodom gošća Novog Dana bila je Mirna Buljugić, direktorica BIRN-a BiH.

Sloboda medija jedan je od stubova demokratije. Ukoliko nema te slobode, nema ni demokratije. Na pitanje da li je upitno koliko su mediji u BiH i zemljama regiona zaista slobodni, koliko općenito građani imaju slobodu izražavanja i jesu li svjesni značaja tih sloboda, Buljugić je rekla kako smosvi svjedoci koliko novinari i mediji nisu slobodni, koliko je utjecaja na medije i napada na novinare koji se ne procesuiraju i ne kažnjavaju.

U BiH je uposljednjih osam godina zabilježeno 400 slučajeva uskraćivanja slobode izrazavanja i prava novinara.”

Kao probleme medijskih sloboda u BiH, gošća jutarnjeg programa N1 je istakla nekažnjavanje napada na novinare. “Mediji su prinuđeni da budu kupljeni i kada su kupljeni onda stanje događaja gledaju na poseban način. Dešavaju se i napadi na novinare i medije.”

Inicijativu je započela njemačka kancelarka Angela Merkel kako bi pokazala spremnost EU za proširenje na zemlje zapadnog Balkana pod nazivom “Berlinski proces”. Šta je i koliko je važan Berlinski proces za BiH i zemlje Zapadnog Balkana?

Incijativa je započeta u augustu prošle godine od strane Angele Merkel. Cilj je uspostavitislobodu medijskog izražavanja, kulture i obrazovanja, te pitanje nejednakosti.Na press konferenciju će se javiti i evropski komesar za evropsku politiku susjedstva i pregovore o proširenju Johannes Hahn. BIRN slavi 10 godina postojanja i sve vrijeme smo bili dio incijativa da se nešto promijeni“, rekla je Buljugić.

Zaključeno je ukoliko mediji ne mogu pokazivati na anomalije u društvu gubi se bit medija.

Dan prije medijske regionalne konferencije bit će održana radionica koja će okupiti stručnjake iz BiH, Hrvatske, Albanije, Makedonije, Srbije, Crne Gore i Kosova, koji će zajedno doći do seta preporuka koje će biti predate vladama regiona u augustu ove godine.

Snimak gostovanja možete pogledati na ba.n1info.com.