Intervju Archives

Bosanskohercegovačka književnica Lejla Kalamujić, koja se u svojoj književnosti bavi brojnim temama poput rata, gubitka i mentalnog zdravlja, u intervjuu za Balkansku istraživačku mrežu (BIRN) kaže kako je društvo usljed ratova na ovim prostorima iskusilo kolektivnu traumu u čijem iscjeljenju može pomoći upravo umjetnost.

Na području Nevesinja, hercegovačkog grada s najvećim brojem osoba nestalih u proteklom ratu, još uvijek se traga sa dvadesetero djece, od kojih je najmlađe imalo samo sedam dana, kaže Sanja Mulać, istražiteljica Instituta za nestale osobe Bosne i Hercegovine (INO BiH) u Uredu Mostar.

Glavne preporuke koje će u izvještaju pred Vijećem za ljudska prava Ujedinjenih nacija (UN) u septembru iduće godine iznijeti ekspert Fabian Salvioli bit će da se obnovi opći okvir pristupa tranzicijskoj pravdi, da se usklade zakoni u odnosu na obeštećenja, da se usvoje dobre prakse u obrazovnim programima, te da se bori protiv diskriminacije, govora mržnje i negiranja genocida, kao i usvajanje jasne politike za memorijalizaciju u Bosni i Hercegovini.

birnbih-detektor-milanko-kajganic-e1635530676112-1-1280x720.jpg

Nakon samo dvije optužnice za ratne zločine u prvih šest mjeseci ove godine, novi vršilac dužnosti glavnog državnog tužioca Milanko Kajganić najavljuje deset takvih optužnica do kraja godine. U intervjuu za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine govori o imenovanju nove šefice Odjela za ratne zločine nakon kompromitirajućeg snimka, propustima u radu i želji da poveća transparentnost koju još uvijek ne smije obećati.

Nizozemski sudija nedavno je kritikovao način na koji Visoko sudsko i tužilačko vijeće (VSTV), gdje je savjetnik već godinu dana, vodi disciplinske postupke protiv nosilaca najviših pravosudnih funkcija u zemlji. Nakon bloga sudije Keesa van der Weidea koji je izazvao reakcije u pravosudnoj zajednici, u intervjuu za BIRN Bosne i Hercegovine on govori o nedostatku integriteta kod domaćih sudija i tužilaca, lošoj disciplinskoj praksi, izostanku odgovornosti i odgovarajućih kazni.

Robert McNeil iz Škotske jedan je od prvih forenzičara koji su u ljeto 1996. godine došli u Bosnu i Hercegovinu kako bi radili na skupljanju dokaza o srebreničkim muškarcima i dječacima ubijenim u genocidu. Danas nosi breme viđenog i pati od posttraumatskog stresnog poremećaja (PTSP), a svoje emocije prenosi na platno na kojem stvara slike iz rata i donira ih obrazovnim institucijama kako bi, objašnjava on u intervjuu za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH), podstakao ljude da postavljaju važna pitanja.

Screenshot-2021-07-10-at-12.00.52-1280x714.png

Predstava “Srebrenica. Kad mi ubijeni ustanemo”, srbijanskog reditelja Zlatka Pakovića, deseti mjeseci nakon premijernog izvođenja u Beogradu ne prestaje izazivati reakcije. Nedavno je izvedena u Zagrebu, Tuzli i Novom Pazaru, a reditelj predstave koju pozorišta u Srbiji ne žele na sceni, u intervjuu za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) govori o motivu njenog nastanka, sataniziranju vladajućeg režima zbog predstave koju je napravio, te šutnji kolega i institucija Srbije, kao i odnosu srbijanske javnosti o srebreničkom genocidu.

U intervjuu za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) uoči konačne presude Ratku Mladiću, glavni tužilac Međunarodnog mehanizma za krivične sudove Serge Brammertz govori o šansama da Mladić bude osuđen za genocid u opštinama 1992. godine, ali i potrebi donošenja zakona o zabrani negiranja ovog zločina u BiH, pomirenju i procesuiranju predmeta “A” kategorije koji su iz Haaga prebačeni u BiH.

Uklanjanje iz pravosuđa nosilaca funkcija koji se bave kriminalom glavni je cilj novog predsjednika Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) Halila Lagumdžije. Dva i pol mjeseca od imenovanja u prvom intervjuu za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine Lagumdžija je govorio o reformama u pravosuđu, objavi imovinskih kartona sudija i tužilaca, propustima u procesuiranju korupcije i ratnih zločina te imenovanjima na pravosudne funkcije kao i disciplinskim postupcima protiv rukovodilaca državnog Suda i Tužilaštva.

Istinsko suočavanje sa prošlošću i dugotrajni mir nemoguć je u sistemima koji ne omogućavaju pravedne i inkluzivne sisteme reparacija i odštete žrtvama i preživjelim, jedan je od zaključaka knjige “Borba za odštetu” Jessie Barton Hronešove, koja pokazuje sa čime se suočavaju porodice nestalih osoba, žrtve mučenja, seksualnog nasilja i žrtve koje trpe fizički invaliditet u Bosni i Hercegovini.

Intervju

Intervju Lejla Kalamujić: Književnost kao lijek za kolektivnu traumu

INO BiH u Mostaru: Potraga za djecom Nevesinja i bebom koja ni ime nije dobila

Intervju Fabian Salvioli – “Pomjeriti tranzicijsku pravdu u BiH s mrtve tačke”

Intervju – Milanko Kajganić: Desetak optužnica za ratne zločine do kraja godine

Intervju – Kees van der Weide: Odnosi u postupcima protiv Debevca i Tadić alarmirajući

Škotski forenzičar: Okrutnost počinjena nad žrtvama iz Srebrenice nas je sve šokirala

Intervju – Zlatko Paković: Ćutati o genocidu u Srebrenici znači lagati

Intervju – Serge Brammertz: Uradili smo sve što smo mogli da dokažemo genocid u pet opština

Intervju – Halil Lagumdžija: Imovinski kartoni sudija i tužilaca trebaju biti javni

Intervju – Jessie Barton Hronešová: Suočavanje s prošlošću nemoguće bez reparacija žrtvama

Potvrđena optužnica protiv Senaida Memića i Tihomira Brajkovića za zloupotrebu položaja

Za zločine u Žepču podignuta optužnica protiv sedam osoba

Podignuta optužnica protiv pet osoba za genocid

Meta ukida program provjere činjenica

Odbijena optužnica za zločine u Vlasenici

Meta ukida program provjere činjenica

Unutar redakcije na 20. godišnjicu BIRN-a BiH

Odbijena optužnica za zločine u Vlasenici

Podignuta optužnica protiv deset osoba za zločine u Hrasnici

Dobrovoljno liječenje u presudi za terorizam: Put za rehabilitaciju osuđenika?

Pratite nas