Suđenje Radovanu Karadžiću, bivšem predsjedniku Republike Srpske (RS), nakon tronedjeljne ljetnje pauze, nastavljeno je iskazom zaštićenog svjedoka i nije bilo otvoreno za javnost.
Vještak Haškog tužilaštva na suđenju Radovanu Karadžiću izjavio je da su srpske snage zauzele niz gradova u istočnoj BiH u skladu sa strateškim ciljevima koje je optuženi javno proklamovao na početku rata.
Vještak Haškog tužilaštva izjavio je da je u Republici Srpskoj (RS) tokom rata postojao jedinstven sistem komandovanja, na čijem vrhu je bio Radovan Karadžić.
Svjedok Haškog tužilaštva na suđenju Radovanu Karadžiću izjavio je da policija i civilne vlasti nisu mogli kontrolisati organizovane grupe koje su pravile probleme u Brčkom nakon izbijanja sukoba u maju 1992. godine.
Vještak Haškog tužilaštva govorio je u nastavku suđenja Radovanu Karadžiću o slučajevima u kojima je policija Republike Srpske (RS) učestvovala u ubistvima, deportacijama i držanju u zatočeničkim objektima bošnjačkih i hrvatskih stanovnika.
Vještak Haškog tužilaštva na suđenju Radovanu Karadžiću izjavio je da je u oktobru 1991. godine srpska strana imala plan koji je sadržavao mogućnosti za decentralizaciju Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) tadašnje Socijalističke Republike BiH.
Na suđenju Radovanu Karadžiću završeno je petodnevno svjedočenje Milorada Davidovića, nakon čega je počelo saslušanje zaštićenog svjedoka Haškog tužilaštva KDZ 531.
Na suđenju Radovanu Karadžiću završeno je petodnevno svjedočenje Milorada Davidovića, nakon čega je počelo saslušanje zaštićenog svjedoka Haškog tužilaštva KDZ 531.
Odgovarajući na unakrsna pitanja optuženog Radovana Karadžića, bivši glavni inspektor Sekretarijata unutrašnjih poslova (SUP) Jugoslavije kazao je da su srpske vlasti u Bijeljini 1992. godine napravile plan za etničko čišćenje Bošnjaka u tom gradu.