Na suđenju za zločin protiv čovječnosti počinjen 1992. godine na području Prijedora, Odbrana Sabahudina Kajdića pročitala je iskaz svjedoka koji je ispričao kako je jednu noć izveden iz kuće u Gornjoj Puharskoj i kako je saznao da su istu noć odvedena dvojica komšija.

Na suđenju za zloupotrebe prilikom uvoza respiratora, svjedokinja Tužilaštva Bosne i Hercegovine ispričala je kako je kontaktirana iz Vlade Federacije BiH i kako je firmi “Srebrena malina” po hitnoj proceduri odobrena dozvola za uvoz medicinskih sredstava, te kako je inspekcija kasnije utvrdila da se pristigli respiratori ne drže u odgovarajućim uslovima.

Zaključci koje su članovi Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) predložili na obuci o disciplinskim postupcima koju su prošli nisu usvojeni, a problem transparentnosti ovih postupaka segment je oko kojeg se članovi nisu mogli usaglasiti na današnjoj sjednici.

Svjedok Tužilaštva Bosne i Hercegovine je na suđenju za zločin počinjen u Vlasenici rekao kako je tokom privođenja u Sekretarijat unutrašnjih poslova (SUP) čuo iz druge prostorije glas optuženog Maneta Garića, koji je pitao “zbog čega se dovode ljudi koji nisu na spisku”.

Godinu i po nakon početka pandemije koronavirusa i brojnih milionskih nabavki, samo rijetka tužilaštva u Bosni i Hercegovini i dalje se bave zloupotrebama u javnim nabavkama povezanim sa borbom protiv virusa.

Okružno javno tužilaštvo u Istočnom Sarajevu izjavilo je žalbu na prvostepenu presudu kojom je Milenko Gojgolović oslobođen krivice da je u junu 1992. godine u krugu logora “Sušica” silovao i tukao zatvorenicu.

Procenat pristupa informacijama u institucijama Bosne i Hercegovine je nezadovoljavajući i problemi se uglavnom javljaju onda kada postoje određene indikacije zloupotrebe javnog položaja ili korupcije, rečeno je danas na okruglom stolu održanom u organizaciji Transparency Internationala u BiH, zbog čega bi se državni Zakon o slobodi pristupa informacijama trebao poboljšati.

Na suđenju za zločin u Tursunovom Brdu (opština Ugljevik), svjedoci Tužilaštva Bosne i Hercegovine ispričali su kako su čuli za stradanje civila i vojnika u napadu.

Tužilaštvo Bosne i Hercegovine je u završnoj riječi zatražilo da petorica nekadašnjih policijskih rukovodilaca budu osuđeni za pomaganje u genocidu u Srebrenici u julu 1995. godine, te predložilo da im se odrede mjere zabrane putovanja “kako ne bi postali nedostupni poput 50 osumnjičenih ili optuženih koji je nalaze u Srbiji ili na nepoznatoj lokaciji”.

Memorijalni centar Srebrenica-Potočari je u prethodna dva mjeseca, od 28. jula ove godine, kada su izmjene Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine kojima se zabranjuje negiranje genocida stupile na snagu, zabilježio 133 slučaja relativiziranja i negiranja činjenica o genocidu počinjenom u julu 1995. godine.