Tužilaštvo Bosne i Hercegovine je, nakon ponovljenog suđenja, u završnoj riječi zatražilo izricanje osuđujuće presude za petero optuženih koji se terete za prikrivanje dokaza o stradanju Dženana Memića 2016. godine u Velikoj aleji na Ilidži i da im se izreknu najstrožije sankcije, dok je Odbrana Josipa Barića zatražila oslobađajuću presudu.

U nastavku suđenja za zločine na području Bosanskog Novog u ljeto 1992. godine, na prijedlog Odbrana je saslušan vještak medicinske struke, dok je završna riječ Državnog tužilaštva zakazana za kraj jula.

Na suđenju za zločin počinjen u selu Lješevo u općini Ilijaš, svjedoci Odbrane izjavili su da optuženog Savu Manojlovića nisu viđali u uniformi u maju i junu 1992. godine i da je on nastojao da izbjegne mobilisanje.

Izjave predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika da će ugasiti sudove i ostaviti ih bez finansiranja, ako budu provodili odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) Halil Lagumdžija smatra neprimjerenim i nedopustivim.

Na suđenju za zločine počinjene na području Vlasenice, svjedoci Tužilaštva Bosne i Hercegovine govorili su o odvođenjima u vlaseničku Stanicu javne bezbjednosti (SJB) i logor “Sušica”.

Svjedok Odbrane izjavio je da se medicinska pomoć na području Orašja pružala svima, bez obzira na nacionalnu pripadnost.

Uoči godišnjice genocida, posjeta Srebrenici otkriva kako prošlost još uvijek proganja ovaj mali istočni grad u Bosni i Hercegovini koji se, suočen s ekonomskim problemima sadašnjosti, bori za bolju budućnost.

Na suđenju za zločine počinjene na području Viteza, Odbrane Rušita Nurkovića i Almira Sarajlića su tokom iznošenja završnih riječi predložile oslobađajuću presudu, navodeći da Državno tužilaštvo nije van svake razumne sumnje uspjelo dokazati krivičnu odgovornost optuženih.

Na suđenju za ratne zločine u Donjem Vakufu, svjedok Tužilaštva Bosne i Hercegovine prisjetio se kako je ispitivan i premlaćivan u ovom gradu, te kako je njegov zet preminuo od posljedica udaraca.

Pored aktivističkih napora nevladinih organizacija u suočavanju s prošlošću, mora se institucionalizirati rodni aspekt u politikama izgradnje mira, a kultura sjećanja bez žene priča samo jedan dio činjenica i historijskih iskustava, rečeno je na konferenciji “Žene, mir, sigurnosti – rodni aspekti politika u izgradnji mira u BiH”.