Krajem prošle godine treći put je produžen rok Strategije za rad na predmetima ratnih zločina, prema kom bi stotine neriješenih predmeta trebali biti završeni za dvije godine. Ako tužioci i podignu te optužnice, predmeti neće biti završeni pred sudom. Zbog stalnog produžavanja rokova, porodice žrtava gube nadu da će se otkriti i kazniti odgovorni za zločine nad njima i njihovim porodicama.
Svjedoci Tužilaštva Bosne i Hercegovine izjavili su da je optuženi Mustafa Vrabac često boravio kod njih u kancelariji, gdje su se nalazile službene legitimacije.
Krajem prošle godine treći put je produžen rok Strategije za rad na predmetima ratnih zločina, prema kom bi stotine neriješenih predmeta trebali biti završeni za dvije godine. Ako tužioci i podignu te optužnice, predmeti neće biti završeni pred sudom. Zbog stalnog produžavanja rokova, porodice žrtava gube nadu da će se otkriti i kazniti odgovorni za zločine nad njima i njihovim porodicama.
Na suđenju za zločine na području Zvornika, pročitan je iskaz preminulog svjedoka u kojem je ispričao kako je organizovana akcija iz oktobra 1992. na Klisu i kako je njome rukovođeno.
Organizacije civilnog društva trebale bi iskoristiti zeleno svjetlo za otvaranje pregovora o pristupanju Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji za izgradnju povjerenja između međunarodne zajednice i udruženja žrtava, kako bi zajednički djelovali prema institucijama i vlasti s ciljem usvajanja Strategije tranzicijske pravde, poručili su učesnici na konferenciji u Sarajevu.
Odbrana Refika Morankića zatražila je oslobađajuću presudu za zločine počinjene na području Lukavca 1992., ocjenjujući da nije dokazano da je on imao svoju jedinicu, kao ni da je bio nadležan za zatvor u Modracu.
Samir Nukić se izjasnio da nije kriv za izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti počinjene objavama na društvenoj mreži Facebook u kojima je vrijeđao djecu stradalu 1993. u Vitezu.
Od kraja rata u Bosni i Hercegovini pred pravosudnim institucijama je preko 1.100 osoba osuđeno za ratne zločine. U poređenju s memorijalizacijom ili bilo kojim drugim pitanjem tranzicijske pravde, ovaj segment dobio je najveći fokus institucija. Uprkos tome, odbijanje tužilaca da sistematski podižu optužnice protiv višerangiranih počinilaca, cjepkanje složenih istraga, spora suđenja, nedostatak strateškog pristupa, politizacija i manjak podrške svjedocima rezultirali su apsolutnim razočarenjem žrtava i njihovih porodica.
Svjedok Tužilaštva Bosne i Hercegovine je na suđenju za zločine počinjene na području Skender-Vakufa izjavio da ga je Davor Peulić tukao dok je bio zatvoren u pošti.
Ured disciplinskog tužioca je u završnoj riječi zatražio da Emela Tahmaz-Bukvić, tužiteljica sarajevskog Kantonalnog tužilaštva, bude kažnjena zbog prekršaja “ponašanje u sudu ili tužilaštvu i izvan suda i tužilaštva koje šteti ugledu tužilačke funkcije”, dok je pravni zastupnik predložio oslobađanje od disciplinske tužbe.
