Apelaciono vijeće Suda Bosne i Hercegovine otpremilo je presudu kojom su Senad Gadžo, Zaim Laličić i Suljo Hebib pravosnažno oslobođeni optužbi za zločine nad civilima u Hrasnici kod Sarajeva u drugoj polovini 1992. godine.
Disciplinski postupak protiv tužiteljice sarajevskog Kantonalnog tužilaštva Emele Tahmaz-Bukvić, koji se vodi zbog nedoličnog ponašanja, odgođen je zbog izostanka pravnog zastupnika tužene.
Čitanjem optužnice i iznošenjem uvodne riječi Tužilaštva Bosne i Hercegovine, počelo je suđenje Adnanu Ćatiću za organizovanje terorističke grupe i učešće na stranom ratištu.
Sud Bosne i Hercegovine odbio je usmeni prijedlog Tužilaštva za određivanje mjera zabrane sedmorici bivših pripadnika Armije BiH koji su nepravosnažno osuđeni na ukupno 36 godina zatvora zbog zločina protiv civilnog stanovništva i ratnih zarobljenika u Bužimu.
U Sudu Bosne i Hercegovine naredne sedmice je planiran početak suđenja Dževadu Mlaći i Selmi Cikotiću, koji se terete za zločine nad ratnim zarobljenicima 1993. godine u Bugojnu.
“Žene su ljute, neće više da ćute“ slogan je pod kojim je u Banjaluci održan Osmomartovski marš kojim je desetak nevladinih organizacija još jednom ukazalo na femicid, porodično i nasilje nad ženama u Bosni i Hercegovini, ističući da pravosudni organi ne odgovaraju adekvatno na prijave zločina.
Vlada Republike Srpske donijela je odluku kojom je data saglasnost za raspisivanje Projekta banjske rehabilitacije za ratne vojne invalide, članove porodica poginulih boraca i, po prvi put, žrtve ratne torture u ovom entitetu.
Čitanjem optužnice i iznošenjem uvodnih riječi Optužbe i Odbrane, počelo je suđenje Mustafi Vrapcu, nekadašnjem uposleniku Državnog tužilaštva, zbog krivotvorenja službene isprave i primanja nagrade ili drugog oblika koristi za trgovinu uticajem.
Sud Bosne i Hercegovine je izrekao prvostepenu presudu kojom je Milomir Đuričić osuđen na pet, a Vukadin Spasojević na 11 godina zatvora zbog zločina počinjenih 1992. i 1993. u logoru “Uzamnica” u Višegradu.
Državno tužilaštvo odbilo je zahtjev Detektora da dostavi odluke o neprovođenju istraga za korupciju, dok istovremeno objavljuje takve odluke o prijavama za negiranje genocida. Takav selektivan pristup nema opravdanja, smatraju stručnjaci za pristup informacijama.
