Na suđenju za zločine počinjene u Mostaru, svjedok Odbrane Mileta Puljića je rekao da su zarobljenici bili angažovani za potrebe logistike, te da nisu išli na liniju koju je držala Druga bojna Hrvatskog vijeća obrane (HVO).
Bivši pripadnik odreda “El-Mudžahidin” je kazao da je na “13. kilometru” (općina Zavidovići), gdje je bio kamp ili logor, bio pokolj zarobljenika, ali ne zna tačan broj ubijenih.
Poništivši odluku Višeg suda, koji je odbio optužnicu kao nezakonitu, Apelacioni sud u Beogradu naložio je da se nastavi prvi postupak za zločine počinjene u Srebrenici koji se vodi pred srbijanskim pravosuđem.
Iznoseći završnu riječ, Odbrana Mustafe Đelilovića je istakla da teze Tužilaštva BiH nisu dokazane, te da je za dešavanja na području općine Hadžići bitan širi kontekst događaja, odnosno aktivnosti Srpske demokratske stranke (SDS) 1991. i 1992.
Mehanizam za međunarodne sudove, pravni nasljednik Haškog tribunala, pokrenuo je online izložbu koja pruža uvid u patnju djece tokom sukoba u bivšoj Jugoslaviji i genocida u Ruandi.
Sud BiH je, zbog preniske predviđene kazne, odbio sporazum kojim su Elvis i Besim Tahirović priznali krivicu za organizovani kriminal, neovlašteni promet oružjem i vojnom opremom te proizvodima dvojne namjene.
Pripadnici Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) su na području Foče uhapsili Milomira Davidovića zvanog Liči zbog sumnje da je u ljeto 1992. godine počinio zločin protiv čovječnosti u tom gradu.
Vještak Optužbe za demografiju Jakub Bijak na haškom suđenju Jovici Stanišiću i Franku Simatoviću Frenkiju izjavio je da je, po podacima vlasti Hrvatske, sa ratom zahvaćenih područja u toj zemlji bilo raseljeno najviše Hrvata, odnosno nesrba.
Na suđenju Adnanu Podži za zloupotrebu položaja, svjedok Odbrane je kazao da su pripadnici Gorske službe spašavanja (GSS) Sarajevo u radu koristili vlastita materijalna sredstva.
Četvoro aktivista iz BiH provode nezvaničnu kampanju postavljanja spomen obilježja na neoznačenim lokacijama stradanja iz rata, kako bi podstakli diskusiju o prošlosti.
