godine.
Advokatica Vasvija Vidović je kazala da je Tužilaštvo BiH u uvodnoj riječi postavilo nekoliko teza, te da Odbrana ne osporava samo tezu o postajanju oružanog sukoba.
Navela je da je Optužba opisala vojnu i političku strukturu te opći događaj na području Hadžića i Pazarića, ali da nije rekla šta se dešavalo u okolnim mjestima.
“Analizom dokaza pokazat ćemo da radnje opisane u optužnici ne pokazuju posljedicu i direktnu reakciju. Tužilaštvo je reklo da je nebitan širi kontekst događaja. Širi kontekst događaja je krucijalan jer sukob nije izbio samo na području općine Hadžići”, kazala je Vidović.
Ona je dodala da je raspad Jugoslavije imao značajnu ulogu u BiH, a potom i na području Hadžića. Vidović se osvrnula i na formiranje SDS-a tokom 1991. te prijetnjama Radovana Karadžića o nestanku muslimanskog naroda.
“Dokazi pokazuju da je SDS vršila formiranje Srpske Republike. U aprilu 1991. postignut je dogovor o udruživanju srpskih općina”, rekla je Vidović.
Ona je dodala da je SDS naložila formiranje Teritorijalne odbrane i vojnih formacija te je donesena odluka o raspisivanju i provođenju plebiscita. Kako je kazala, značajno je pitanje vojnih snaga, kao i da do veće koncentracije Jugoslavenske narodne armije (JNA) dolazi u 1991. godini.
Prema njenim riječima, u martu i početkom aprila 1992. JNA je okupirala gradove u BiH, a nakon priznavanja nezavisnosti države, JNA vrši napade. Vidović je u završnoj riječi govorila o prvim barikadama u Sarajevu, te o napadu koji se desio 6. aprila 1992. godine.
“Za vijeće je relevantno ono što se dešavalo u Hadžićima, Tarčinu, Pazariću – da se srpski narod odazvao na plebiscit, govorili su svjedoci… Pozvani su Srbi da se prijave na evidenciju u Teritorijalnu odbranu ili Stanicu javne bezbjednosti (SJB) u rezervni sastav milicije”, navela je advokatica.
Za zločine počinjene nad zatočenicima u logoru “Silos”, kasarni “Krupa” i Osnovnoj školi “9. maj”, Tužilaštvo BiH tereti Mustafu Đelilovića, Fadila Čovića, Mirsada Šabića, Nezira Kazića, Bećira Hujića, Šerifa Mešanovića, Halida Čovića i Nermina Kalembera.
Prema optužnici, Đelilović je bio predsjednik Skupštine općine Hadžići te Kriznog štaba i Ratnog predsjedništva općine, Čović načelnik Stanice javne bezbjednosti (SJB) Hadžići i član Kriznog štaba, a Šabić komandir policije u Pazariću. Kazić je, prema navodima optužnice, bio komandant Devete brdske brigade ABiH, dok su Hujić i Čović bili upravnici i zamjenici upravnika logora “Silos”. Mešanović je, prema optužnici, bio jedan od zamjenika upravnika u “Silosu” i upravnik logora u magacinu u kasarni “Krupa”, a Nermin Kalember stražar u “Silosu”.
Vidović će nastaviti iznošenje završne riječi 26. oktobra.
