Denis Džidić, Author at Detektor

Naredna godina predstavljat će ne samo simbolički jubilej u kojem ekipa Detektora ulazi u svoju treću deceniju, dok BiH obilježava 30 godina od kraja rata i genocida u Srebrenici, nego i godinu u kojoj ćemo više rasti u poljima u kojima smo do sada samo povremeno radili - poput memorijalizacije i obrazovanja.

Dok Bosna i Hercegovina ulazi u 30. godinu od kraja rata i genocida u Srebrenici, kao država zarobljena u prošlosti zamrznutim konfliktom, Ukrajinci u jeku rata usvajaju strateški dokument koji treba poslužiti kao okvir tranzicijske pravde za održivi, pravedni mir. Jedan bivši mirovnjak koji je u ratu u BiH bio u Sarajevu i Srebrenici a danas u uniformi brani svoju državu, nada se da će Ukrajina naučiti lekcije iz BiH i da će njegova zemlja osigurati zdraviju budućnost za nove generacije.

Rezolucija koja je usvojena u Ujedinjenim nacijama u maju 2024. godine i kojom se 11. juli označava kao Međunarodni dan sjećanja na genocid u Srebrenici i sporost pravosuđa u BiH u podizanju optužnica vezanih za negiranje ratnih zločina, dovelo je do utrostručenja revizionističkih narativa vezanih za genocid u Srebrenici, pokazuje medijska analiza sadržaja u BiH i Srbiji kojima se osporava genocid u Srebrenici.

U Memorijalnom centru u Potočarima otvoren je depo u kom će se na dostojanstven i trajan način pohraniti posmrtni ostaci, lični predmeti i odjeća žrtava genocida u Srebrenici koje nisu mogle biti identifikovane, s namjerom da ovo mjesto bude i mjesto opomene, sjećanja i suprotstavljanja negiranju.

Slika-zaslona-2024-02-19-u-12.28.36-e1708342308178-1280x719.jpg

Isključivi fokus ukrajinskih vlasti na kažnjavanju zločina ruskih snaga, koji je doveo do više od hiljadu suđenja u odsustvu ali i protiv vlastitih građana koji su navodno sarađivali s Rusijom, sada prijeti da ugrozi drugi važan proces – strateški pristup otklanjanju posljedica rata. Kijevske vlasti još od aneksije Krima 2014. godine rade na strategiji tranzicijske pravde ali, zbog nedostatka političke volje, ovaj okvir sistemskog pristupa pravdi, baš kao ni u BiH, nikada nije usvojen.

U susret drugoj godišnjici početka ruske invazije na Ukrajinu, i deceniju od kada su počeli sukobi u ovoj zemlji, paralelno sa aneksijom južne regije Krima, građani Kijeva i okolice osjećaju se izolovanim i zaboravljenim od međunarodne javnosti, koja je više fokusirana na dešavanja u Gazi. Umor bi za njih značio smrt, a samoorganizovanjem nalaze različite načine da se nose s traumama i posljedicama terora rata.

Ovog mjeseca obilježava se druga godišnjica od početka ruske invazije na Ukrajinu i naša ekipa donosi priču iz Kijeva o tome kako se lokalno stanovništvo bori da održi moral i koje su posljedice dugogodišnjeg terora.

U decembru je naša ekipa posjetila glavni grad Ukrajine, kao i neka od stratišta koja su postala poznata širom svijeta nakon zločina ruskih snaga. Govorimo o nastojanjima Ukrajinaca da dođu do pravde za ratne zločine i paralelama sa BiH. 

Ususret drugoj godišnjici početka ruske invazije, Ukrajinci i tamošnje vlasti suočavaju se s osjećajima koje građani Bosne i Hercegovine odavno poznaju – strahom od novih eskalacija i destabilizacija, čežnjom za pravdom koju usložnjava činjenica da je veliki broj počinilaca nedostupan, te slutnjom da je svijet usmjerio pažnju na druge lokacije.

Novinarski sadržaji BIRN-a Bosne i Hercegovine ove godine su postali dio obrazovnog programa u osnovnim i srednjim školama u nekoliko gradova, a istraživanja o korupciji prethodila podizanju optužnica i donošenju presuda.

Denis Džidić

BIRN BiH slavi 20. rođendan: Ulazimo u treću deceniju – spremni!

Pravda i правда: Teške istine o nepravednom miru lekcije za Ukrajinu

Utrostručeni revizionistički narativi o genocidu u Srebrenici

U Srebrenici otvoren depo za pohranu neidentifikovanih ostataka žrtava genocida

U utrci za pravdom, Ukrajina ponavlja greške Bosne i Hercegovine

“Jesmo li umorni?” – Strah Ukrajinaca od izolacije, nakon dvije godine rata

Epizoda 158: Na drugu godišnjicu invazije Ukrajinci se pribojavaju izolacije

Epizoda 157: Ukrajinci strahuju od budućnosti i čeznu za pravdom poput stanovnika BiH

Ukrajinski odjeci bh. rata: Strah od budućnosti i čežnja za pravdom

BIRN BiH u 2023: Novinarski sadržaji o ratu postali dio školskog programa

Medijske slobode kao temelj demokratije pod prijetnjom u BiH

BIRN BiH I Objašnjava: Kako Rusija inspiriše antirodne pokrete u BiH

Predloženo izricanje zavodske mjere maloljetniku osumnjičenom za napad na Policijsku stanicu Bosanska Krupa

Utvrđivanje odgovornosti ili odbijanje tužbe protiv tužiteljice Vesne Ilić

Intervju: Inna Pedan – Obaveza pričanja o ratu u Ukrajini kroz umjetnost

Kako osuđenici za ratni zločin u Foči izbjegavaju zatvor

Lažne dojave bombi i uvrede na internetu imaju stvarne posljedice na porodice

Nestali (ne) znači zaboravljeni: Kako se traže nestali u ratu u Ukrajini

Mlaćo i Cikotić: Spisak ekstremnog dijela HVO-a za likvidaciju

BIRN BiH I Objašnjava: Kako Rusija inspiriše antirodne pokrete u BiH

Pratite nas