Odbrana je u završnoj riječi zatražila od Kantonalnog suda u Sarajevu da Veljka Papića oslobodi optužbi za zločine nad civilnim stanovništvom u sarajevskim naseljima Grbavica i Kovačići počinjene tokom 1993. i 1994. godine.
Državno tužilaštvo je od Apelacionog vijeća Suda Bosne i Hercegovine zatražilo da se Senadu Džananoviću i Edinu Gadži preinači kazna i da se oglase krivim i za oslobađajući dio presude za zločine nad srpskim civilima u Sarajevu, dok su Odbrane zatražile da se ukine prvostepena presuda i odredi ponovni pretres.
Početak suđenja Stevi Mumoviću, optuženom za ratni zločin počinjen u maju 1992. godine na području Vlasenice, odgođen je pred Okružnim sudom u Istočnom Sarajevu jer optuženi želi novog branioca.
Na suđenju za zločine počinjene kod Viteza, svjedok Tužilaštva Bosne i Hercegovine je izjavio da je vidio desetak zarobljenih vojnika Hrvatskog vijeća obrane (HVO) te njihovo odvođenje.
Na suđenju za zločine počinjene kod Zvornika, svjedok Tužilaštva Bosne i Hercegovine se prisjetio dana kada je počelo granatiranje Jusića te izjavio da je njegov brat pronađen u grobnici nekoliko godina nakon rata.
Zbog nepostojanja državnog okvirnog zakona o zaštiti žrtava ratne torture, kao posljedica se javlja neujednačeni položaj žrtava i njihovih prava s obzirom na njihovo mjesto prebivališta, rečeno je tokom promocije Studije o mogućnostima ostvarivanja reparacija za preživjele žrtve ratnog seksualnog nasilja u BiH – “Zajedno dižemo glas”.
Na suđenju Anđelku Pušonji, koji se pred Okružnim sudom u Istočnom Sarajevu tereti za zločine počinjene na području Han-Pijeska, svjedok Odbrane se prisjetio dana kada se začula pucnjava i kada je naišao na kuću u kojoj nije bilo “ni mrtve ni žive duše”.
Sud Bosne i Hercegovine je za zločin protiv čovječnosti počinjen u selu Lokanj kod Zvornika 1992. godine na po 15 godina zatvora osudio Mileta Vujevića, Vukašina Draškovića i Gojka Stevanovića, dok je Ljiljan Mitrović osuđen na osam godina. Ostala četvorica optuženih oslobođeni su krivice prvostepenom presudom.
Optuženi Dževad Avdičević, Ahmed Hadžajlić i Izet Ikanović negirali su krivicu za zločine nad ratnim zarobljenicima na području Teočaka počinjene tokom 1993. godine, dok optuženi Muharem Efendić zbog zdravstvenih razloga nije pristupio ročištu pred Sudom Bosne i Hercegovine.
Zoran i Radenko Ilić, optuženi za progon i nezakonito lišavanje slobode 16 civila bošnjačke nacionalnosti na području Rogatice kojima se od tada gubi svaki trag, negirali su krivicu pred Sudom Bosne i Hercegovine.