Transparency International pozvao na detaljnu provjeru sudija i tužilaca
Transparency smatra da je provjera odnosno lustracija jedini način da se povjerenje javnosti vrati.
Izvršna direktorica Transparencyja Ivana Korajlić kaže za Balkansku istraživačku mrežu BiH (BIRN BiH) da je i Evropska komisija preporučila provjeru integriteta nosilaca pravosudnih funkcija, najprije njihovih imovinskih kartona i mogućeg sukoba interesa.
“Potrebno je uvesti mnogo detaljnije provjere svih nosilaca pravosudnih funkcija koji trenutno obavljaju funkcije – ne samo u smislu njihovih kompetencija – prije svega imovine, ali i u smislu pozadina i veza koje eventualno možda mogu imati s organizovanim kriminalom i neprimjerenih političkih veza”, navodi Korajlić.
Ona navodi uspješan primjer albanskog iskustva lustracije koji je dao rezultate prije nego što je proces provjere i počeo kada je veliki broj nosilaca pravosudnih funkcija sam podnio ostavke jer nisu željeli da se kompromituju dodatno.
Za provođenje ove inicijative u BiH je potrebno izmijeniti zakone, objašnjava Korajlić, te uspostaviti nezavisno tijelo koje bi pravilo provjere.
“Kada bismo to sad dali VSTV-u ne bismo ništa postigli već je potrebno da to budu ljudi koji nisu iz pravosuđa, koji ne dolaze iz politike i koji su stručnjaci i koji bi mogli da provedu nezavisnu i objektivnu provjeru. To je jedan veliki korak koji bi naišao ovdje sigurno na otpore, ali je neophodno početi s inicijativom i kreirati određene prijedloge da bi do toga došlo”, navodi Korajlić.
Dosadašnji pokušaji da se razgovara o odgovornosti u pravosuđu uglavnom su nailazili na otpor, objašnjava Korajlić.
“Postoje otpori i izgovori da se radi o ugrožavanju nezavisnosti pravosuđa jer se jednostavno ne želi unutar pravosudne zajednice podvrgnuti nikakvim vrstama kontrole, ali ovo je jedini način da se pravosuđe očisti i da se povrati povjerenje građana”, kaže Korajlić.
“Posljednja afera u vezi sa snimkom koji uključuje i predsjednika VSTV-a je samo ogolila situaciju i dovela do toga da mislim da više nijedan građanin neće imati povjerenja niti u jednu od pravosudnih institucija. Da ne govorimo o tome da već godinama imamo situaciju da su prisutni i politički pritisci i da se odbijaju procesuirati slučajevi političke korupcije”, smatra Korajlić.
Meddžida Kreso, bivša predsjednica Suda BiH, kaže da pozdravlja napore Transparency Internationala u BiH da pomogne građanima BiH da vrate narušeno povjerenje u pravosuđe, ali je sumnjičava prema mogućim rezultatima.
“Ja sam skeptična da te provjere koje oni planiraju neće dati rezultate, jer vidjeli smo na zadnjem slučaju afere ‘potkivanja’ kakva objašnjenja se daju, kako nosioci najviših funkcija dezavuišu javnost. Obrazloženja su udar na inteligenciju ljudi i zato mislim da će isto tako učiniti i u toku tih provjera koje bi se trebale izvršiti”, kaže Kreso.
Ona smatra da bi trebalo postupiti kao u ranijoj reformi koju je radilo nezavisno međunarodno tijelu kada su mnogi suci odstupili od funkcija uz novčanu naknadu.
“Jedna takva sveobuhvatna reforma, ne samo imovinski kartoni, nego provjere kontakata, provjere po prijavama građana, uzeti sve disciplinske prijave koje nisu rezultirale bar otvaranjem istrage ili one koje su otvorene, ja tako vidim sveobuhvatnu provjeru nosilaca pravosudnih institucija, uključujući naravno i njihove rezultate koje su postigli”, navodi je Kreso.
Branko Perić, sudija Suda BiH, smatra da je teško stvoriti zakonske preduslove za provjere.
“Poznavajući naše prilike, teško ćemo do takvog zakona doći. To je nešto što je na dugom štapu i što je prosto iluzija. Ne postoje politike koje će tražiti rušenje sistema koji je postao njihov. Ovo savršeno odgovara svim politikama u BiH. Mislim da se niko ne buni, nikog nije briga što je pravosuđe izgubilo povjerenje i takav smisao. Tako da je jedino rješenje da visoki predstavnik koristi svoja ovlaštenja, ali on to očigledno izbjegava. Sve ostalo zahtijeva vrijeme i prouzrokovat će dodatno urušavanje pravosudnog sistema”, kaže Perić.
Ružica Jukić, potpredsjednica VSTV-a, također smatra da su potrebne izmjene zakona o načinu izbora nosilaca pravosudnih institucija.
“Mislim da treba izmijeniti odluke u smislu da se ima mogućnost žalbe i da drugi organ preispituje tu žalbu. Isto kao i kod disciplinskog postupka. Sve dok budu ljudi odlučivali u jednom kolektivu, samo oni, i da nemate pravo na žalbu, sigurni budite da se način izbora tih kandidata neće mijenjati ko god bili članovi Vijeća”, objašnjava Jukić.