U Beogradu predstavljen Izvještaj o stradanjima u Srebrenici od 1992. do 1995. godine

Predstavljanje Izvještaja Nezavisne međunarodne komisije o istraživanju stradanja svih naroda u srebreničkoj regiji 1992-1995. Foto: Screenshot

U Press centru Udruženja novinara Srbije u Beogradu predstavljen je Izvještaj Nezavisne međunarodne komisije o istraživanju stradanja svih naroda u srebreničkoj regiji od 1992. do1995. godine.

Gideon Grief, predsjednik Komisije, u uvodnom obraćanju naveo je kako je komisija, koja je duže od dvije godine ulagala napore da otkrije autentične činjenice tragičnih događaja u Srebrenici tokom 90-ih godina, bila potpuno nezavisna, pri čemu se niko nije miješao.

“Vlada Republike Srpske nam je dala potpuno ovlaštenje, navodeći kako će u potpunosti prihvatiti naš izvještaj. Ovime je prihvaćen veliki rizik”, kazao je Grief, dodajući kako je to i ispoštovano.

Grief je rekao kako su tokom rada na ovom izvještaju korišteni primarni i sekundarni dokazi, pri čemu su sekundarni dokazi bili korišteni samo onda kada primarni nisu bili dostupni. Naveo je i kako je komisija od određenih institucija tražila pristup informacijama bitnim za istraživanje, pri čemu od nekih institucija nikad nisu dobijeni odgovori.

“Nakon istraživanja Nezavisne komisije zaključeno je da se zločin genocida nije dogodio u Srebrenici”, kazao je Grief, dodavši kako izvještaj priznaje činjenicu da je hiljade ljudi ubijeno na najstrašniji mogući način i da počinioci zločina trebaju biti kažnjeni.

“Genocid je zločin iznad svih zločina. Ako se ovaj izraz bude koristio tako olako, to će postati besmisleno”, naveo je Grief.

U Srebrenici je u julu 1995. godine ubijeno više od 7.000 muškaraca i dječaka, a prognano je više od 40.000 žena, djece i staraca. Do sada je pred Sudom BiH i Haškim tribunalom za ove zločine osuđeno 48 osoba, na više od 700 godina zatvora i pet doživotnih kazni. Ovim presudama utvrđeno je da se u Srebrenici desio genocid, a do istog zaključka došao je Međunarodni sud pravde odlučujući o tužbi BiH protiv Srbije.

Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) je ranije u analizi pisala kako se najvažniji dijelovi izvještaja razlikuju od sudski utvrđenih činjenica.

Odgovarajući na pitanje novinara kako bi se Srbija trebala pozicionirati u odnosu na izvještaj i to da je Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju priznao zločin kao genocid, Grief je odgovorio da je jedini cilj tokom rada na izvještaju bio dolazak do istine te da je uvjeren da rezultati oslikavaju realnost.

“Uvjereni smo da naš izvještaj reflektira ono što se desilo bez predrasuda i legendi. Stojimo iza njega u potpunosti”, naveo je Greif.

Na pitanje novinara upućenih svim članovima u vezi sa njihovim predubjeđenjima prije rada na ovom Izvještaju, Marija Đurić, članica Komisije, kazala je kako ih ona nije imala.

“Moram reći da nisam znala praktično ništa šta se dogodilo”, navela je Đurić, dodavši kako misli da ljudi nisu dobro informirani o svemu što se desilo. Ona je kazala da nije mogla promijeniti mišljenje jer nije ni znala ništa.

“Mislim da ima dosta stvari koje su nepoznate, pogotovo u Srbiji, a vjerujem i u drugim dijelovima svijeta i da je korisno da imamo više i više razgovora o toj temi”, rekla je Đurić, navodeći kako bi bilo dobro da su sve strane uključene.

Pravnici i eksperti za tranzicijsku pravdu ranije su kritizirali osnivanje komisije, smatrajući da su osobe koje su imenovane u njih pristrasne, kao i da se radi o pokušaju osporavanja genocida u Srebrenici.

Trideset i jedan međunarodni stručnjak za sukobe u bivšoj Jugoslaviji u februaru 2019. godine potpisao je otvoreno pismo u kome se navodi da formiranje komisije od strane vlasti Republike Srpske “više liči na revizionizam nego na istinski napor za utvrđivanje istine”.

Steven Meyer, član Komisije, kazao je kako on nije imao nikakve predrasude, navodeći kako je u Srebrenici bio “kasno u julu nakon događaja”.

“Nije se promijenilo ništa u odnosu na ono što sam vidio i u odnosu na informacije koje sam prikupio”, rekao je Meyer.

“Čitava suština rada ove komisije je, prema mom mišljenju, bila da objektivno predstavimo činjenice javnosti i da prikažemo kako se desio događaj”, kazao je Adenrele Shinaba, dodajući kako ovo istraživanje vodi ka boljem razumijevanju i pokrivanju istine oko događaja u vezi sa Srebrenicom.

Osvrćući se na izmjene i dopune Krivičnog zakona BiH kojima je zabranjeno negiranje genocida, Steven Meyer je rekao kako mu nije jasno zašto Tužilaštvo prihvata Zakon ako on nije prošao Parlament već ga je donio visoki predstavnik.

“Ne razumijem zašto ne kažete ne obraćamo pažnju na to, nije prošlo parlamentarnu proceduru i nije ga potpisalo Predsjedništvo”, naveo je Meyer, dodajući kao “niko ne negira genocid već navodi kako je u Srebrenici bilo masovno ubistvo koje je bilo strašno”.

On je kazao kako kasnije ide u Republiku Srpsku te se nada da neće biti uhapšen.

Izmjene i dopune Krivičnog zakona bivši visoki predstavnik Valentin Inzko nametnuo je krajem jula, te njima zabranio negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca.