Belgijski zakon o zabrani negiranja genocida nemoguć u regionu

vlasti nakon pravosnažne presude bivšem predsjedniku Republike Srpske (RS) Radovanu Karadžiću – u Srbiji i BiH nema političku potporu.

Krajem aprila Parlament Belgije će glasati o prijedlogu za dodavanje jednog člana Zakonu o antirasizmu, kojim bi postalo kažnjivo negirati genocide priznate od Međunarodnog krivičnog suda ili drugih UN-ovih tribunala.

Takav zakon bi značio da bi bilo protivpravno negirati genocid počinjen u Srebrenici u julu 1995. godine, kada su snage vojske i policije Republike Srpske ubile oko 8.000 muškaraca i dječaka i protjerale 40.000 žena i djece.

Ovi su zločini okarakterisani kao genocid od UN-ovog Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) u Haagu, i Međunarodnog suda pravde (ICJ), koji je Srbiju oslobodio optužbi da je počinila genocid, ali ju je proglasio odgovornom jer ga nije spriječila s obzirom na njene bliske veze sa snagama bosanskih Srba.

Belgijski ministar pravde Koen Geens rekao je da je usvajanje ovakvog zakona civilizacijsko pitanje.

“Minimiziranje ili negiranje ovih zločina ne smije se dopustiti u bilo kakvim uslovima. Tako da ćemo to učiniti protivzakonitim”, kazao je medijima povodom ove inicijative.

Za genocid, zločine protiv čovječnosti i druge zločine nad Bošnjacima iz Srebrenice počinjene u julu 1995. godine, MKSJ i domaći sudovi su osudili 46 osoba na oko 700 godina zatvora, plus četiri doživotne kazne.

Posljednja osuđujuća presuda je izrečena krajem marta u Haagu bivšem predsjedniku RS-a Radovanu Karadžiću, koji je za genocid u Srebrenici i druge zločine osuđen na doživotni zatvor.

Nakon presude, dvanaest udruženja žrtava pokrenulo je inicijativu prema domaćim i međunarodnim institucijama, s ciljem zaustavljanja prakse negiranja genocida i zločina protiv čovječnosti i glorifikacije njihovih izvršilaca.

Karadžićeva presuda kao poticaj

Murat Tahirović, predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida u BiH, rekao je da je inicijativa upućena na preko 1.000 adresa – političkim partijama u BiH, svim parlamentarcima u Evropskoj uniji (EU), kongresmenima Sjedinjenih Američkih Država (SAD), parlamentarcima u BiH, Organizaciji za evropsku sigurnost i saradnju (OSCE), Uredu visokog predstavnika (OHR) i drugim institucijama širom svijeta.

“Dobili smo naznake od parlamentaraca u Parlamentu Federacije BiH da je u pripremi jedna rezolucija koja bi se trebala naći na Parlamentu BiH. Očekujemo uskoro i reakciju parlamentaraca iz EU. Očekujemo da negiranje genocida konačno bude obustavljeno. Da oni koji ga negiraju shvate da su to presude međunarodnih sudova koje su osnovale Ujedinjene nacije, čije su članice i BiH i Srbija i Rusija i mnoge druge zemlje”, kazao je Tahirović.

Zakon o zabrani negiranja genocida je više puta predlagan u BiH, ali nikada nije dobio dovoljno glasova predstavnika iz srpskih stranaka.

Ramiz Salkić, predstavnik Stranke demokratske akcije (SDA) i potpredsjednik Republike Srpske, rekao je da bi bilo sasvim normalno da se donese zakon o zabrani negiranja genocida u BiH.

“Treba da pokažemo poštovanje prema žrtvama, ali i da sankcionišemo one koji negiraju genocid. Potpuna podrška toj inicijativi, i očekujem da će šira javnost, i akademska i svaka druga u BiH, biti uključena u to, da se dođe do rješenja u tom pravcu”, kazao je Salkić.

Međutim, vlasti Republike Srpske praktikuju negirati da je taj zločin predstavljao genocid.

Ovog je mjeseca počela s radom komisija čiji je zadatak utvrditi da li se u Srebrenici desio genocid. Komisija, koju je formirala vlast Republike Srpske, bila je predmet snažnih kritika, a organizovana je i međunarodna konferencija u Banjoj Luci na kojoj su osporavane međunarodno priznate presude.

Predsjednik Kluba Srba u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Nenad Stevandić najavio je da će ova inicijativa slično proći i dodao kako smatra da presude za genocid u Srebrenici otvaraju vrata svima da ih koriste “za svaki dio BiH”, te da to nije put u budućnost, nego put u dalja razračunavanja.

“Ne može se u BiH izdvojiti jedan zločin i tako ga tretirati bez obzira na njegove razmjere. Istorija će pokazati koliko je to smisleno. Inače, ako budemo glorifikovali ili izdvajali jedne, a ponižavali druge, nećemo daleko stići. Ja sam za kažnjavanje počinilaca svih zločina bez političkih manipulacija. Inače, nakon ove inicijative iz Federacije, sutra će Udruženja iz RS-a isto to uraditi, i umjesto da njeguju sjećanja i pijetet, međusobno će opet ratovati. Mislim da to nije dobro”, rekao je Stevandić.

Pozivi Srbiji da se osvrne na prošlost

Srbijanski borci za ljudska prava pozdravili su prijedlog belgijskog zakona kojim bi se zabranilo negiranje genocida u Srebrenici i Ruandi, pozivajući Srbiju da prihvati vlastitu odgovornost za bosanski masakr.

Programski direktor Inicijative mladih za ljudska prava Ivan Đurić nazvao je belgijsku inicijativu “fantastičnom”.

“Mislim da ako je Belgija osjetila odgovornost zbog nekog svog djelovanja ili nedjelovanja (…) tek onda mi u Srbiji treba da se zapitamo kakva je naša odgovornost da uvedemo takvu zakonsku odredbu”, kazao je Đurić.

Tokom 2016. Srbija je izvršila dopunu svog Krivičnog zakona, propisujući zatvorske kazne za negiranje genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina, u trajanju od šest mjeseci do pet godina.

Međutim, ta se zabrana odnosi samo na zločine utvrđene od srbijanskih sudova i međunarodnih krivičnih sudova, sa izuzetkom Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju i Međunarodnog suda pravde, koji su utvrdili da je masakr u Srebrenici predstavljao genocid.

“Dakle, u Srbiji nije zabranjeno negiranje ili umanjivanje težine genocida u Srebrenici, ali je kažnjivo, naprimjer, negiranje genocida u Kongu”, kazala je Ivana Žanić, direktorica pravnog programa Fonda za humanitarno pravo.

Žanić je za BIRN izjavila da bi se ta zakonska odredba trebala izmijeniti kako bi uključivala i srebrenički genocid, čime bi se njegovo negiranje učinilo nezakonitim u Srbiji.

Ivan Đurić je rekao da nije dovoljno imati jednu odredbu u krivičnom zakonu, nego bi trebalo uvesti zakon koji bi se odnosio na genocid u Srebrenici.

Šest godina prije izmjene Krivičnog zakona, srbijanska Skupština je 2010. usvojila rezoluciju kojom se osuđuje masakr u Srebrenici, ali ga se ne naziva genocidom.

Inicijativa je došla od tadašnjeg predsjednika Srbije Borisa Tadića, a većina predvođena Demokratskom strankom (DS) usvojila je deklaraciju, koju su osudile vlasti Republike Srpske, većinski srpskog entiteta.

Nakon što je u martu bivši lider bosanskih Srba Radovan Karadžić osuđen na doživotnu kaznu zatvora, Inicijativa mladih za ljudska prava pozvala je na usvajanje deklaracije kojom bi se priznao genocid u Srebrenici.

“Deklaracija treba biti istorijski i pravno utemeljena na istini i činjenicama, i uzeti u obzir onu odgovornost koju je presuda Međunarodnog suda pravde nama dala – da nismo spriječili genocid i da smo pomagali izvršiocima genocida da se kriju od pravde”, kazao je Đurić.